VJEŠTAČKA inteligencija može bolje i brže od stručnjaka da čita i analizira rezultate skenera, EKG i drugih medicinskih pretraga, i tako na primer, predvidi moždani i srčani udar.
U intervjuu za “Novosti” docent dr Igor Končar, vaskularni hirurg Univerzitetskog kliničkog centra Srbije kaže da je potencijal vještačke inteligencije kada je o medicini riječ vjerovatno veliki, kao i za sve druge sfere našeg života, jer u velikoj mjeri može da pomogne, unaprijedi, olakša, skrati, smanji troškove bilo čega čime se bavimo:
– Ipak, ne bi trebalo smetnuti sa uma da smo trenutno u fazi pretjeranog optimizma kada je o vještačkoj inteligenciji reč, kao što se uvijek dešava sa velikim otkrićima, naručito na polju medicine. Sigurno nam slijedi faza manjeg optimizma, da bi kroz fazu pesimizma došli do realizma, kada ćemo na realističan način imati predstavu koliko je nešto dobro i šta nam to znači. Dakle, njeni potencijali se moraju na pravi način iskoristiti, isplanirati i pažljivo uvesti u svakodnevni život. Naprosto, medicina je specifična jer se u medicini često radi o nečijem životu, ekstremitetu, organu, o nečemu jako važnom i ne bismo smjeli da dozvolimo da se nešto što ima veliki potencijal naprosto ne upotrebljava na pravi način.
* Već se pojavljuju brojna istraživaenja koja pokazuju da vještačka inteligencija može da otkrije ko ima rizik za neko oboljenje na osnovu analize brojnih parametara. Da li je to ključno što ona može da doprinese?
FOTO: Arhiva novosti
– To je teško reći. Pre bih rekao da je to možda jednostavan ili najjednostavniji način na koji se može koristiti. Ipak, koliko je to nepogrešivo ostaje da se provjeri. Ono što je za medicinu jako važno jeste da se u medicini primjenjuje samo ono što je zasnovano na nekom istraživanju, na nekim dokazima. Tako mora da bude i sa vještačkom inteligencijom. Da bismo je koristili u bilo kojoj grani medicine moramo vrlo dobro da ispitamo njenu uspješnost, ne samo kartkoročno nego i dugoročno i moramo vrlo dobro da znamo sa čim baratamo i šta naprosto koristimo.
* Da li se vještačka inteligencije primjenjuje i u vaskularnoj hirurgiji?
– Mi smo u proteklih šest godina radili sa još 12 centara na razvoju jedne platforme vještačke inteligencije koja bi trebalo da služi da pronađe onog ko ima rizik za neko oboljenje, da kada se to oboljenje otkrije procjeni koliko je rizično, i da nas na taj način usmjeri na izbor terapije. Konkretno, ova platforma je dizajnirana za karotidnu bolest, odnosno bolest krvnih sudova vrata. Uz pomoć naučnika različitih specijalnosti napravljena je da primi podatke o nečijim osnovnim parametrima. Može da procjeni koliko je neko u riziku da ima karotidnu bolest, odnosno suženje karotidne arterije. Zatim, kada se ono snimi i pokaže ova platforma može da procenjuje koliki je rizik da neko dobije moždani udar, odnsono kakav dalji tok se može očekivati, a može da predvidi i u kom vremenskom periodu će se to suženje dalje povećavati.
Robot ipak nije ljekar
* Možete li da zamislite neki aparat ili robota kome pacijent saopštava svoje simptome, a zatim robot analizira krv i urin i daje mu dijagnozu i određuje mu lijek ili drugi način na koji bi trebalo da se liječi?
– Mogu da zamislim, ali u jednoj umjerenoj formi. Dakle, u formi koja ima za cilj da pomogne i olakša rad zdravstvenih ustanova i zdravstvenih radnika, ali ne u formi da preuzme poziv ljekara i sve radi nezavisno. Mislim da za tako nešto treba da prođe mnogo vremena. Jer, da bi tako nešto moglo da počne da se primenjuje u praksi potrebno je da se precizno ispita.
* Koliko je pouzdana ta platforma?
– Trenutno ispitujemo koliko precizno određuje rizik da neko dobije karotidnu bolest, pa zatim praćenjem pacijenata standardnim metodama upoređujemo sa onim što nam je dala vještačka inteligencija. Dakle, tek za nekoliko godina možemo da damo malo više informacija koliko ta platforma može da predvidi dalji tok bolesti. Da bismo bili sigurni da to funkcioniše moramo narednih pet, a možda i 10 godina da pratimo i da vidimo na koji način i sa kojom preciznošću ona radi. Upravo određujući rizike od bolesti ova platforma može da odluči da li će nekome trebati intervencija ili ne.
* U kojoj mjeri je bilo zahtjevno kreirati platformu?
– I jeste i nije. Jer, mi već u medicini koristimo dosta pristupa po nekim algoritmima i šemama koje u principu možda jesu način na koji funkcioniše svaka vještačka integligencija. Ono što je razlika je što su sada te šeme i algoritmi pohranjeni sa mnogo više podataka i iskustva. Bez obzira na to, u prirodi su stvari dosta raznolike i priroda ima neke svoje zakonitosti koje naprosto nećemo moći da promjenimo niti će ih vještačka inteligencija promeniti, već će morati da shvati kako se stvari u prirodi ponašaju.
* Imate li u planu neki novi projekat?
– Ove godine nam počinje projekat primjene veštačke inteligencije koji se bavi aneurizmom trbušne aorte i periferne okluzivne bolesti, gde je takođe cilj da se postigne adekvatnije predviđanje ishoda ovih bolesti, dužine života, drugih oboljenja kao i predviđanje šloga, infarkta, smrti.
Novosti
