Neki ljudi imaju genetsku grešku koja dovodi do povišenog holesterola – tzv. porodične hiperholesterolemije. Ovo oboljenje je podmuklo – najčešće nema simptome i otkriva se tek kada neko doživi infarkt.
Ravnoteža holesterola zavisi od onoga što jedemo, od toga koliko smo fizički aktivni, ali i i te kako i od naše genetike.
Nažalost, neki ljudi se rađaju sa genetskom greškom koja dovodi do povišenog holesterola. To oboljenje zove se familijarna ili porodična hiperholesterolemija, a pacijenti ga često nazivaju i genetskim holesterolom. Ukoliko se ovaj problem ne otkrije na vrijeme, uzrok je infarkta i kod mladih ljudi.
Gen se nasljeđuje od oca ili majke
– Mi se u principu rodimo sa jako niskim vrijednostima LDL holesterola. Problem nastaje načinom ishrane, ponašanjem, fizičkom neaktivnošću, gojaznošću. Određeni broj pacijenata, koji nije mali, može imati i genetsku grešku koja dovodi do povišenog holesterola. To oboljenje se zove familijarna ili porodična hiperholesterolemija i uopšte nije rijetka, a prenosi se s generacije na generaciju. Tako da, ako neko od roditelja već ima to oboljenje, šanse da će i dijete imati povišeni holesterol je 50 odsto. A osobe koje su izložene jako visokim vrijednostima holesterola i ne kontrolišu ga često, doživljavaju infarkt miokarda u ranijem životnom dobu – objašnjava prof. dr Katarina Lalić, endokrinolog iz Univerzitetskog Kliničkog centra Srbije (UKCS).
Što je nivo LDL holesterola viši rizik za aterosklerozu je veći
Prema njenim riječima, ukoliko mlađe osobe dobiju infarkt, uvijek treba posumnjati upravo na porodičnu hiperholesterolemiju.
– Sve studije koje su dosad rađene jasno pokazuju da što je izloženost većim koncentracijama holesterola duža, rizik od ateroskleroze značajno raste – upozorava profesorka Lalić.
Naslage LDL holesterola na krvnim sudovima nazivaju se – plak. Vremenom, naslage mogu toliko da se nagomilaju i suze krvne sudove da prestane protok krvi, što uzrokuje bolesti srca i krvnih sudova. Zato se ovaj holesterol često naziva – loš holesterol.
Tako, na primjer, osobe koje nemaju povišen holesterol i koje vode računa biće u riziku za infarkt miokarda i aterosklerozu tek poslije 60. godine.
– Taj nivo LDL holesterola kod osoba koje nemaju nikakav rizik (pušenje, gojaznost, dijabetes, godine starosti…) treba da bude manji od 3 mmol/l. Kad je rizik umjeren, nivo LDL holesterola je 2,6 mmol/l, sa visokim rizikom LDL treba da bude manji od 1,8 mmol/l, a kod osoba sa najvišim rizikom treba da bude jako nizak, odnosno manji od 1,4 mmol/l – navodi doktorka Lalić.
Najprostijim vađenjem krvi može se na vrijeme otkriti da li postoji povišen holesterol, kako bi se na vrijeme mogao smanjiti njegov loš i poguban uticaj na zidove krvnih sudova.
Svi bi trebalo da urade skrining test za LDL
Ona kaže da je najveći problem što pacijenti sa povišenim lošim holesterolom najčešće ništa ne osjećaju i nemaju nikakve simptome.
– Kod mnogih pacijenata se povišeni holesterol otkrije tek kada dožive infarkt miokarda. To je razlog zašto bi svako trebalo da posjeti svog ljekara i provjeri vrednosti LDL holesterola. Prvi skrining test za LDL holesterol muškarci bi trebalo da urade sa 35, a žene sa 45 godina ili i ranije ukoliko postoje druge pridružene bolesti, ukoliko u porodici postoji istorija osoba koje su rano doživele srčani ili moždani udar.
Nakon skrininga vrlo je važno konsultovati se sa ljekarom koji će u odnosu na vrijednosti LDL holesterola i druge parametre i faktore rizika, kao što su prethodni kardiovaskularni događaji u porodici, odrediti visinu kardiovaskularnog rizika i pacijenta uputiti na dalje liječenje.
Kurir.rs
