Klimatske promjene su izazvale gotovo petinu slučajeva groznice denge što i dalje raste, navodi se u danas objavljenoj američkoj studiji uticaja porasta temperature na širenje te bolesti jer toplota prija njenim prenosiocima – tigrastim komarcima.
Da bi se razmotrilo kako klimatske promjene utiču na zdravlje, “denga je veoma dobra bolest za proučavanje jer je veoma osjetljiva na klimu”, rekla je za AFP Erin Mordekaj (Mordecai), ekološkinja Univerziteta Stanford specijalistkinja za zarazne bolesti.
Denga koju prenose zaraženi tigrasti komarci, virusna je bolest koja izaziva visoku tjelesnu temperaturu i bolove. Uglavnom su simptomi blagi, ali u nekim slučajevima se od nje umire.
Denga je već endemska u više od 130 zemalja svijeta, ali s porastom temperatura komarci je šire izvan tropskih i suptropskih područja gdje je uglavnom bila ograničena.
Za ovu novu studiju, koja je predstavljena na godišnjem sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu, ali još bez ocjene drugih stručnjaka, tim istraživača je razmotrio učestalost denge i klimatskih varijacija u 21 zemlji u Aziji i Americi.
Naučnici su procijenili da se oko 19 odsto slučajeva denga groznice u svijetu “može pripisati globalnom zagrijavanju”, rekla je Mordekaj, vodeća autorka.
Temperatura između 20 i 29 stepeni Celzijusa je najpovoljnija za širenje te bolesti.
Endemska područja su djelovi Perua, Meksika, Bolivije i Brazila, gdje bi broj slučajeva zaraze narednih decenija mogao da porast 150 do 200 odsto.
Globalno gledano, najmanje 257 miliona ljudi živi u oblastima gdje bi globalno zagrijavanja moglo da izazove udvostručenje zaraze denga groznicom u narednih 25 godina.
Tokom prvih osam mjeseci 2024. godine, bilo je oko 13 miliona slučajeva denga groznice, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, što je gotovo duplo više od rekorda zabilježenog za cijelu 2023.
Stvarni broj je vjerovatno bliži 100 miliona s obzirom na nedovoljno prijavljivanje slučajeva, posebno zbog nedostatka testova ili izostajanja jačih simptoma, ocijenila je Erin Mordekaj.
Studija je predstavljena ubrzo poslije početka nove epidemije u Gvadalupu, francuskom regionu na Antilima.
Pored klimatskih promjena, globalizacija trgovine i putovanja, kao i napredak urbanizacije pogoduju širenju tigrastih komaraca.
Pesrpektivan pristup u borbi protiv denga groznice je uvođenje u divljinu komaraca zaraženih bakterijama koje sprečavaju njihovu sposobnost da prenesu virus denge. Na tome se s uspjehom već radi u Brazilu čime se štite milioni ljudi, rekao je brazilski menadžer projekta Lusijiano Moreira (Luciano).
Beta
