Novi korona virus – pitanja i odgovori (Q&A)
Šta je novi korona virus 2019-nCoV?
Novi korona virus, privremenog imena „2019-nCoV“, otkriven je u Kini krajem 2019. godine i predstavlja novi soj korona virusa koji ranije nije identifikovan u humanoj populaciji.
Odakle vode porijeklo korona virusi?
Korona virusi su virusi koji cirkulišu među životinjama, ali neki od njih mogu inficirati i ljude. Nakon što inficiraju ljude, moguće je njihovo dalje širenje-prenošenje sa čovjeka na čovjeka. Veliki broj životinja su prepoznate kao rezervoari koronavirusa. Naprimjer, bliskoistočni respiratorni sindrom uzrokovan korona virusom (MERS-CoV) vodi porijeklo od kamila, dok Sindrom teške respiratorne infekcije uzrokovan korona virusom (SARS-CoV) vodi porijeklo od sivetki (životinja iz porodice mačaka slična tvoru).
Da li je ovaj virus sličan SARS-u ili virusu sezonskog gripa?
Novi koronavirus koji je otkriven u Kini je po genetskim karakteristikama sličan virusu koji je uzrokovao SARS 2003. godine a čini se da imaju i drugih sličnih karakteristika mada su i dalje nepoznate sve detaljnije karakteristike 2019-nCoV-a.
SARS se pojavio krajem 2002. godine u Kini i više od 8 000 slučajeva oboljelih je prijavljeno iz 33 zemlje u periodu od osam mjeseci. U tom periodu jedna od deset osoba koje su oboljele od SARS-a je umrla. U aktuelnoj epidemiji novim koronavirusom (2019-nCoV) trenutno je prijavjeno nešto manje od 40.000 oboljelih (09. februar 2020) od čega oko 37.500 u Kini oboljelih uz 813 smrtnih ishoda (811 u Kini – do 09.02.2020. godine). Nekoliko zemalja Evrope je takođe prijavilo slučajeve obolijevanja: Njemačka (14), Francuska (11), Ujedinjeno Kraljestvo (3), Italija (3), Rusija (2), Belgija (1), Finska (1), Španija (1) i Švedska (1). U ovom trenutku se ne može precizno tvrditi koliko je novi korona virus (2019-nCoV) smrtonosan (jer se tačan broj jako brzo oboljelih mijenja) ali dosadašnji tok epidemije ukazuje da je težina oboljenja iskazana brojem umrlih u odnosu na broj oboljelih (tzv. letalitet) značajno manja nego kod SARS-a.
Iako se oba virusa – 2019-nCoV i virus gripa prenose sa čovjeka na čovjeka i mogu uzrokovati slične simptome, ova dva virusa su veoma različita i ponašaju se različito. Još uvijek je rano da se izvedu definitivni zaključci kako se novi korona virus prenosi, ali dosadašnji podaci ukazuju da je “novo” oboljenje kontagioznije (lakše se prenosi sa čovjeka na čovjeka) u odnosu na SARS i neke od ranije poznatih sojeva virusa gripa. Evropski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) procjenjuje da svake godine oko 40 000 osoba prijevremeno umre usljed posljedica infekcije virusom gripa i stanjima uzrokovanim tom infekcijom.
Na koji način se ovaj vrius prenosi? Koliko lako se širi?
Iako su životinje rezervoari virusa, virus se trenutno prenosi sa jedne na drugu osobu (interhumana transmisija) pa se epidemiološki značaj životinja u ovom trenutku izgubio. Međutim da bi se u potpunosti suzbila ova i prevenirale sve buduće epidemije 2019-nCoV neophodna su intenzivna istraživanja usmjerena ka preciznom utvrđivanju životinjskog rezervoara i njegovom konačnom suzbijanju.
Još uvijek nema dovoljno epidemioloških informacija da bi se definitivno i precizno znali kolika je lakoća i održivost prenosa virusa među ljudima. Čini se da se virus dominantno prenosi kapljičnim putem prilikom kijanja, kašljanja ili izdisanja.
Period inkubacije (vrijeme od izloženosti virusu do početka simptoma) za 2019-nCoV se trenutno procjenjuje između 2 i 14 dana. Iako su oboljele osobe najzaraznije u periodu kada su simptomi najviše izraženi (simptomi slični gripu), postoje indicije da pojedine osobe mogu biti zarazne a da nemaju izraženih simptoma ili prije nego li se simptomi pojave. Ako se ovo potvrdi, to će činiti otkrivanje a posljedično i suzbijanje infekcije 2019-nCoV mnogo težim. Međutim, ova pojava nije ništa neobično kada su u pitanju infekcije ovog tipa, jer je na primjer ovaj način prenošenja karakterističan za morbile s tom razlikom što su morbili značajno kontagiozniji i sa mnogobrojnijim komplikacijama.
Ako su osobe sa 2019-nCoV infekcijom testirane i dijagnostikovane pravovremeno i ako se sprovedu stroge mjere suzbijanja infekcije, vjerovatnoća održivog prenošenja virusa sa čovjeka na čovjeka u zemljama Evropske unije se smatra niskom. Sistematska implementacija mjera spriječavanja i suzbijanja infekcije se pokazaja uspješnom u suzbijanju SARS-a i MERS-a.
Medicinske karakteristike
Koji su simptomi 2019-nCoV infekcije?
Na osnovu onoga što je poznato do sada, virus može uzrokovati blage, gripu slične simptome kao što su:
- groznica,
- kašalj,
- otežano disanje,
- bol u mišićima i
- umor.
Kod težih slučajeva dolazi do razvoja teške upale pluća, akutnog respiratornog distres sindroma, sepse i septičnog šoka koji vode do smrtnog ishoda. Osobe sa postojećim hroničnim oboljenjim i stanjima su u većem riziku od razvoja teških formi bolesti.
Da li su neke osobe u većem riziku od ostalih?
Generalno gledano, kod male djece, starih osoba i osoba sa nekim hroničnim stanjima (npr. hipertenzija, oboljenja srca, šećerna bolest, bolesti jetre i bolesti sistema organa za disanje) postoji veći rizik od razvoja težih simptoma. Budući da se radi o novonastaloj bolesti i da su postojeći podaci i dalje ograničeni, još se sa sigurnošću ne zna koje će grupe ljudi biti sklone težim ishodima nakon infekcije sa 2019-nCoV.
Postoji li ustanovljen način liječenja oboljenja uzrokovanog 2019-nCoV?
Ne postoji specifična terapija za ovo oboljenje i pristup koji se primjenjuje u liječenju podrazumjeva liječenje simptoma bolesti (npr. groznice). Simptomatska i potporna terapija (npr. terapija kiseonikom, nadoknada tečnosti, antivirusna terapija) može biti vrlo efikasna kod oboljelih
U kojim slučajevima treba da se testira na 2019-nCoV?
Testiranje na novi koronavrus predviđeno je samo za sumnjive slučajeve infekcije u skladu sa definicijom sumnjivog slučaja koja je podložna promjenama u skladu sa razvojem epidemiološke situacije. Trenutno važeća (od 31. januara) definicija sumnjivog slučaja (modifikovano prema SZO) je:
TEŠKA AKUTNA RESPIRATORNA INFEKCIJA (kašalj, nedostatak daha, povišena tjelesna temperatura, potreba za hospitalizacijom), | |
Nepostojanje dokazanog drugog etiološkog faktora koji bi mogao izazvati prisutnu kliničku sliku, | |
Putovanje ili boravak u Kini tokom 14 dana prije početka simptoma, ILI SVA TRI ELEMENTA |
ILI:
BILO KOJA AKUTNA RESPIRATORNA BOLEST i najmanje jedan od sljedećih elemenata tokom 14 dana prije početka simptoma: | |
KONTAKT sa potvrđenim ili vjerovatnim slučajem 2019-nCoV infekcije, | |
BORAVAK ILI RAD U ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA gdje se liječe pacijenti sa potvrđenom ili vjerovatnom 2019-nCoV infekcijom. |
Mjere prevencije
Kako da spriječim inficiranje ovim virusom?
- izbjegavajte kontakt sa bolesnim ljudima, posebno onima koji kašlju;
- izbjegavajte posjetu pijacama/tržnicama gdje se prodaju žive ili mrtve životinje;
- primjenjujte opšte mjere higijene – higijena ruku i pravilan postupak pripreme hrane;
- perite ruke vodom i sapunom ILI koristite dezinfekciono sredstvo na bazi alkohola – prije jela, posle korišćenja toaleta i posle kontakta sa životinjama;
- izbjegavajte kontakt sa životinjama, njihovim eksretima ili izmetom;
- gdje god da putujete primjenjute pravilnu higijenu ruku i rukovanja sa hranom.
Kako da se ponašam ako sam imao bliski kontakt s osobom koja ima 2019-nCoV infekciju?
Ako sumnjate da ste bili u kontaktu sa oboljelim, pratite svoje zdravstveno stanje od trenutka kada ste imali kontakt s tom osobom i ako razvijete bilo kakve simptome, nazovite ljekara da dobijete savjet. Po povratku u Crnu Goru o putovanju obavjestite graničnu kontrolu koja će Vas uputiti o pravima i obavezama. Obavezno navedite istoriju putovanja.
Koja pravila važe kada je u pitanju pranje ruku?
Pranje i dezinfekcija ruku su ključni za spriječavanje infekcije. Trebalo bi često i temeljno prati ruke sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Ako sapun i voda nijesu dostupni, možete upotrijebiti i sredstvo za dezinfekciju sa najmanje 60% udjela alkohola. Virus može ući u tijelo putem sluznice očiju, nosa i usta, stoga je neophodno izbjegavati dodir ovih djelova tijela.
Jesu li maske učinkovite u zaštiti od 2019-nCoV infekcije?
Maske za lice pomažu u spriječavanju daljeg širenja infekcije od onih koji su bolesni ka drugima oko njih. Ipak, nijesu tako uspješne u zaštiti onih koji nijesu zaraženi
Postoji li vakcina protiv oboljenja izazvanog 2019-nCov?
Trenutno ne postoji vakcina protiv koronavirusa, uključujući i novi korona virus (2019-nCoV). Zato je veoma važno spriječiti infekciju odnosno zaustaviti dalje širenje nakon infekcije.
Da li sam zaštićen od infekcije 2019-nCoV ako sam ove godine primio vakcinu protiv gripa?
Grip i 2019-nCoV su dva vrlo različita virusa i sezonska vakcina protiv gripa ne pruža zaštitu od bolesti uzrokovane 2019-nCoV. Međutim, s obzirom da je sezona gripa u toku, vakcina protiv gripa najbolja je dostupna zaštita od sezonskog gripa i nije kasno za vakcinaciju tokom čitavog trajanja sezone.
Institut za javno zdravlje Crne Gore (www.ijzcg.me)
Add comment