„Dugi niz godina sam razgovarao o noćnim morama sa svojim pacijentima sa lupusom i mislio da postoji veza sa njihovom aktivnošću bolesti. Ovo istraživanje pruža dokaze za to“, rekao je autor studije David D'Cruz sa King's College London.
Autoimune bolesti pogađaju oko 10 odsto svetske populacije, od čega 13 odsto žena i sedam odsto muškaraca.
To je bolest u kojoj imuni sistem greškom napada zdravo tijelo, a postoji više od 80 vrsta autoimunih bolesti, uključujući reumatoidni artritis, Kronovu bolest i psorijazu, prema Univerzitetu u Oksfordu.
Ova studija — objavljena ove nedjelje u eClinicalMedicine — fokusira se na lupus, stanje koje može izazvati upalu u cijelom tijelu.
Istraživači su anketirali 676 ljudi sa lupusom o vremenu pojave 29 neuroloških i mentalnih simptoma kao što su depresija, halucinacije i gubitak ravnoteže.
Autori studije su intervjuisali dodatne pacijente sa lupusom da bi saznali kako su se njihovi simptomi pojavili kada se njihova bolest pogoršala.
Tri od pet pacijenata su izjavila da imaju poremećen san, a trećina njih da ovaj simptom se javljao više od godinu dana prije pojave lupusa. Gotovo svaki četvrti učesnik imao je halucinacije, iako su se kod većine ovih ljudi halucinacije pojavile tek na početku bolesti ili kasnije. Halucinacijama su često prethodile „živopisne i mučne” noćne more – ljudi su sanjali da su napadnuti, zarobljeni, zgnječeni ili su se osjećali kao da padaju. Ljudi su više oklijevali da pričaju o svojim halucinacijama sve dok istraživači nijesu počeli da ih nazivaju „sanjanjima“. Jedan od pacijenata je opisao osećaj dezorijentisanosti tokom ovih halucinacija, poput Alise u zemlji čuda, piše Ny Post.
Najizrazitiji znak lupusa – osip na licu koji podseća na krila leptira koja se otvaraju preko oba obraza – javlja se u mnogim, ali ne u svim slučajevima lupusa.
Autori studije su naglasili važnost ranog prepoznavanja ovih simptoma kako bi se spriječila pogrešna dijagnoza. Ne postoji lijek za lupus, ali se simptomi i upala mogu kontrolisati ljekovima i promjenama u načinu života.
„Važno je da ljekari razgovaraju sa svojim pacijentima o ovim vrstama simptoma i ulože vrijeme u bilježenje individualne progresije simptoma svakog pojedinca“, rekla je glavni autor dr Melani Sloun, sa Odjeljenja za javno zdravlje i primarnu njegu Univerziteta u Kembridžu.
Ona je dodala da pacijenti često znaju koji simptomi su loš znak da će se njihova bolest pogoršati, ali da se oni sami, pa i ljekari, često ustručavaju da govore o mentalnom zdravlju i neurološkim simptomima, posebno ako ne razumiju da mogu da budu dio od autoimunih bolesti.
Kurir.rs
