Prošlo je skoro dvadeset godina od kada je privatna ljekarska praksa ušla u našu svakodnevicu. Kako se prosječan građanin snalazi u moru ponuda privatnih zdravstvenih usluga?
Savjetnik ministra zdravlja Goran Stamenković za RTS je objasnio razliku između redovnog i vanrednog inspekcijskog nadzora zdravstvenih ustanova. Postoji procedura kako i kome nezadovoljan pacijent može da se žali.
I dok je bilo besplatno, nismo rado odlazili u domove zdravlja da popravljamo zube. Mnogi su, zbog straha, popravku odlagali sve do trenutka kad je vađenje zuba jedino rješenje.
A kad su stomatološke usluge, 2006. godine, počele da se naplaćaju za starije od 18, a mlađe od 65 godina, javio se novi, čini se, ubedljiviji razlog da o oralnoj higijeni prestanemo da razmišljamo.
Epilog, 700.000 ljudi u Srbiji, prema podacima Instituta za javno zdravlje “Milan Jovanović Batut”, nema nijedan zub.
Smanjuju se liste čekanja na operaciju katarakte
Preduge liste čekanja na operaciju katarakte počele su da se smanjuju kada je ta vrsta intervencije počela da se radi u privatnim očnim klinikama.
Svake godine Republički fond za zdravstveno osiguranje raspiše konkurs na koji se prijavljuju klinike na kojima će se, o trošku Fonda, kada sklope ugovor, raditi operacije katarakte.
Takva odluka ne isključuje mogućnost da pacijent i dalje bira gdje će biti operisan, u državnoj ili privatnoj klinici.
Šta će izabrati, zavisi od toga koliko će morati da čekaju. Na operaciju katarakte u državnim ustanovama u većim gradovima čeka se sedam do osam mjeseci, a negdje i duže od godinu dana. U privatnim klinikama operacija se zakazuje najčešće u roku od 20-tak dana.
– Do danas je operisano oko 10.500 osiguranih lica i to se odrazilo i na listu čeknja, koja je na početku godine za uslugu bila oko 19.000 – sada je značajno smanjena, oko 7.500 ljudi je na listi čekanja – kaže Ivana Đunisijević iz RFZO a.
Procedura VTO u 16 privatnih i 7 državnih ustanova
I procedura vantjelesne oplodnje o trošku države radi se i u privatnim klinikama, a lista čekanja nikada nije ni postojala. Ova procedura radi se u 16 privatnih i sedam državnih zdravstvenih ustanova, a u ovoj godini oko 6.700 žena, odnosno, parova upućeno je na postupak vantjelesne oplodnje.
Povećava se i broj pokušaja. Za prvu trudnoću to je neograničeni broj pokušaja, moguće je zamrzavanje embriona, ali i uvoz darovanih reproduktivnih ćelija iz inostranstva, a pomjerena je i starosna granica za žene sa 43 na 45 godina.
Kako se dokazuje stručna greška?
Savjetnik ministra zdravlja zadužen za inspekcijske poslove Goran Stamenković govorio je za RTS ko i na koji način kontroliše zdravstvne ustanove.
Osvrnuo se na događaj u kojem je Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo istragu protiv ljekara poliklinike “011 Medikal tim Beograd” pošto je, poslije intrevencije u toj klinici, pacijent preminuo.
Govoreći o tome, Stamenković je istakao da inspekcija postupa po takvoj inicijativi i vrši provjeru navoda dobijenih po nekoj predstavci ili po nekim drugim saznanjima u odnosu na ono što se dešavalo u konkretnom slučaju.
Kaže da inspektor izlazi na teren, sa ili bez inspekcijskog naloga, koji je potpisan od strane rukovodioca i vrši kontorlu ne samo dokumentacije nego i svih okolnosti koje su od značaja za provjeru načina liječenja, dijagnostike i svih stručnih elemenata koji su evidentirani u medicinskoj dokumentaciji, za koje postoje dokazi u dokumentaciji i ono što je vezano za status subjekta privatne prakse, da li je registrovana za određene usluge ili nije.
Spojena dva izvještaja
– U konkretnom slučaju, inspektor je odradio inspekcijski nadozor nad privatnom praksom i subjektom o kome pričamo, ali je nastavljen i u drugim institucijama, državnim ustanovama, tamo gdje je nastavljeno liječenje. Ta dva izvještaja su spojena i na osnovu njih inpektor radi obradu i pripremu dokumetacije za organe tužilaštva, koji su dobili kompletnu našu dokumentaciju – rekao je Stamenković.
Dodaje da inspektor dostavlja i dopunsku dokumentaciju, pojašnjenje određenih konstatacija, utvrđenih činjenica koje su konstatovane u zapisniku, koji je sačinjen u postupku nadzora.
Ljekarska greška
Po Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, aktivni učesnici su osim Ministarstva zdravlja i nadležne komore zdravstvenih radnika, u ovom slučaju ljekarske komore, a postoje i drugi stručni organi, možda i u samoj ustanovi, koji rade određene provjere, napominje Stamenković.
Prema njegovim riječima, provjera je konstatacija svega onoga što se dešavalo i što je moguće da se konstatuje u postupku zbrinjavanja i liječenja.
Dokazivanje stručne greške ide preko spoljnih nadzornika, to su posebni eksperti koji rade po rješenju ministra zdravlja, idu na teren da vrše vanrednu provjeru, objasnio je Stamenković.
Inspektor je logistika u svemu tome, dužan je da dostavi sve dokaze koje može da konstatuje na terenu. Nadzornicima predaje svu dokumentaciju. Postupak spoljne provjere traje 30 dana, na izvještaj mogu da stave primedbe ustanova koja je bila nadzirana i građani, ali i neki drugi organ kao nadležno tužilaštvo, dodaje savetnik ministra.
Redovni i vanredni nadzor
Stamenković kaže da inspektori rade po Zakonu o inspekcijskom nadzoru. Zakon je predvideo godišnjeg plan nadzora, kooridinaciona komisija objavljuje planove, a objavljuju se i na internet stranici Ministarstva zdravlja.
Redovni nadzori su kompletno definisani, prate ih kontrolne liste, prije odlaska na teren inspektor obavještava nadzirani subjekt da će doći u nadzor, šalje im kontrolne liste da pripreme dokumentaciju – da zajedno završe nadzor da bi izašle preventivne mjere.
Vanredni nadzor ide po prijavama građana, na osnovu medijskih saznanja i inspektor ima ciljane provjere. On je konkretniji i nije preventivni, vrši se provjera svakog detalja na osnovu inicijative podnosioca prestavke, napominje Stamenković.
Ako je pacijent nezadovoljan – kome se žali?
Postoji Zakon o pravima pacijenata, zdravstveni inspektori provjeravaju poštovanje odredbi tog zakona koji je važan za pacijente, ističe Stamenković.
– Inspektori provjeravaju da li se pacijent obratio savjetniku prava pacijenata lokalne samouprave ili se prethodno obratio direktoru zdravstvene ustanove i da li je dobio odgovarajuće informacije i da li je na osnovu toga rješeno nezadovoljstvo pacijenata zbog čega se obraćao direktoru ili savjetniku – kaže Stamenković.
Ukoliko ne dođe do rješavanja problema na koje je ukazivao, ima ih skoro 19, onda inspektor dobije predstavku i radi po tome.
Građanin očekuje obavještenje od inspektora: Inspektor mora da dostavi obavještenje u roku od 15 dana, od dana započinjanja nadzora u zavisnosti od procjene rizika – zaključio je Goran Stamenković.
RTS / Zdravlje.Kurir.rs
