Pesticidi su revolucionionarni proizvodi koji su osavremenili poljoprivredu, povećavajući prinose i doprinoseći redovnijem snabdijevanju hranom, posebno usljed rapidnog rasta globalne populacije. Međutim, iz perspektive javnog zdravlja, izloženost pesticidima povezana je sa brojnim štetnim efektima, uključujući neurološke poremećaje kao što su Parkinsonova bolest, slabljenje imuniteta i povećan rizik od raka.
Istraživanja su pokazala da postoji veza između izloženosti pesticidima i različitih vrsta raka, uključujući kolorektalni, rak pluća, leukemiju (kod djece i odraslih), limfome i rak pankreasa. Međutim, većina ovih studija fokusira se na specifične grupe ljudi sa poznatom izloženošću određenim pesticidima, pružajući tako ograničen uvid u širu sliku.
Nedavna studija na populacionom nivou pokušala je da popuni ovu prazninu evaluacijom rizika od raka u američkoj populaciji, koristeći model koji uzima u obzir upotrebu pesticida i prilagođava rezultate različitim faktorima. Cilj studije bio je da identifikuje regionalne razlike u izloženosti pesticidima i da doprinese razvoju javnih zdravstvenih politika koje bi zaštitile ljude od mogućih štetnih efekata.
Izračunavanje rizika od raka
Istraživači su razvili model koristeći nekoliko izvora podataka kako bi procijenili dodatni rizik od raka zbog upotrebe poljoprivrednih pesticida. U ključne izvore podataka uključeni su podaci o upotrebi pesticida iz Američkog geološkog instituta iz 2019. godine, koji obuhvataju 69 pesticida u 3143 okruga; stope oboljevanja od raka na 100.000 ljudi, prikupljene između 2015. i 2019. godine od Nacionalnog instituta za zdravlje i Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (ovi podaci pokrivaju razne vrste raka, uključujući rak bešike, kolorektalni, leukemiju, rak pluća, ne-Hodžkinov limfom i rak pankreasa).
Iako ovaj model ne može da utvrdi uzročnost niti procijeni individualni rizik, otkriva trendove u vezi između upotrebe pesticida i učestalosti raka u pojedinim regionima. Američki Srednji zapad, poznat po intenzivnoj proizvodnji kukuruza, pokazao se kao region najviše pogođen upotrebom pesticida. U poređenju sa regionima sa najmanjim rizikom, Srednji zapad se suočava sa dodatnih 154.541 slučajem raka godišnje, uključujući 20.927 slučajeva kolorektalnog raka i 3835 slučajeva raka pankreasa. Slični trendovi su primijećeni i za leukemiju i ne-Hodžkinov limfom.
Istraživači su, takođe, procijenili dodatni rizik od raka povezan sa pušenjem, koristeći isti model. Otkrili su da pesticidi u mnogim slučajevima predstavljaju veći rizik za razvoj raka nego pušenje. Najveća razlika uočena je kod ne-Hodžkinovog limfoma, gdje su pesticidi bili povezani sa 154,1 odsto više slučajeva nego pušenje.
Iako ova studija donosi važne uvide, ona nije uzela u obzir sezonske i migrantske radnike, koji su vjerovatno podložniji visokoj izloženosti pesticidima.
Uticaj pesticida na ljudsko zdravlje je obimno polje istraživanja, često fokusirano na ograničen spektar pesticida ili specifične vrste raka. Ova studija se izdvaja svojim širim pristupom, ističući regionalne nejednakosti i identifikujući manje proučavane pesticide kao prioritete za buduća istraživanja.
Kako djeluju pesticidi
Pesticidi se koriste kako bi se zaštitili usjevi od štetočina u poljoprivredi – insekata, korova i bolesti. Mogu biti različitih vrsta, uključujući herbicide (protiv korova), insekticide (protiv insekata) i fungicide (protiv gljivičnih infekcija). Pored toga što omogućavaju veće prinose, pesticidi mogu ostaviti tragove na voću, povrću i žitaricama koje konzumiramo svakodnevno.
Nisu svi pesticidi kancerogeni, ali određena jedinjenja i dugotrajna izloženost nekim vrstama pesticida može izazvati oštećenje DNK i mutacije ćelija koje vode do raka. Najčešće izloženost dolazi preko hrane, ali i kroz kontakt sa pesticidima putem vode ili vazduha, posebno u ruralnim oblastima.
Svjetska zdravstvena organizacija i Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) klasifikovale su neke pesticide kao potencijalno kancerogene za ljude. Jedan od najpoznatijih primjera je glifosat, aktivna supstanca u herbicidu Roundup, koja je klasifikovana kao „vjerovatno kancerogena”. Dugotrajno izlaganje glifosatu povezano je sa povećanim rizikom od ne-Hodgkinovog limfoma.
Insekticidi poput hlorpirifosa i DDT-a (koji je sada zabranjen u mnogim zemljama), takođe, povezani su sa povećanim rizikom od različitih vrsta karcinoma, uključujući karcinom dojke, pluća i prostate.
Voće i povrće su najčešće kontaminirani pesticidima, jer se ovi agensi primjenjuju u velikim količinama tokom njihove proizvodnje. Prema podacima Environmental Working Group (EWG), godišnji izvještaj o ostacima pesticida na hrani pokazuje da sljedeće namirnice najčešće sadrže visok nivo pesticida:
Jagode – najviše pesticida se nalazi u ovim voćkama, čak i nakon pranja.
Spanać – uz jagode, spanać sadrži višestruke pesticide, uključujući i potencijalno opasne insekticide.
Nektarine – treća na listi hrane s visokim nivoom pesticida.
Jabuke – zbog osjetljive kore, jabuke često upijaju pesticide.
Grožđe – naročito sorte koje se koriste za vino, mogu da sadrže veliki broj različitih pesticida.
Pored ovih, i paprike, paradajz i krompir često sadrže značajne količine pesticida. Hrana koja se proizvodi industrijski i dolazi iz intenzivne poljoprivrede izložena je višestrukim tretmanima pesticidima, što povećava rizik od ostataka na kraju proizvodnog procesa.
Kako se zaštititi od pesticida?
Jedan od načina da se smanji izloženost pesticidima je konzumiranje organske hrane, koja se proizvodi bez sintetičkih pesticida. Takođe, temeljno pranje voća i povrća može značajno da smanji količinu pesticida na površini, ali ne može u potpunosti da eliminiše njihove ostatke koji su prodrli u unutrašnjost plodova.
U nekim slučajevima, ljuštenje voća može dodatno da pomogne.
B92
