Aktivni od ranog proljeća pa sve do kasne jeseni, krpelji najčešće napadaju izletnike u prirodi tako što se zakače na kožu i počnu da se hrane ljudskom krvlju.
Najopasniji su ukoliko su zaraženi bakterijom Borrelia burgdorferi, kada su prenosioci Lajmske bolesti.
Bez obzira na to da li je krpelj zaražen ili ne, preporučljivo je da se izvadi odmah nakon što se ustanovi da je ušao pod kožu, kako ne bi počeo da se hrani krvlju i tako prenio bolest.
Ukoliko se krpelj vadi kod kuće, bez ljekarskog nadzora, to treba uraditi tako što će se on pincetom polako povući, bez dodirivanja kože, a prije vađenja nikako ga ne treba tretirati bilo kojim preparatom.
Poslije boravka u prirodi obavezna provjera
Kada krpelj zaražen bakterijom ubode čovjeka, prvi znaci bolesti najčešće se javljaju odmah, ali je moguće da se naznake bolesti pojave i do mjesec dana kasnije. Na mjestu uboda pojavljuje se bubuljica i prstenasto crvenilo.
Istovremeno se može javiti i povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima i ukoliko se u početnoj fazi bolesti ne pristupi liječenju poslije šest do osam nedjelja, može doći do zapaljenja moždanih opni ili nerava, zglobova, srčanog mišića i drugih organa.
Svi koji provode vrijeme u prirodi treba da, po povratku kući, detaljno pregledaju cijelu kožu i kosu, kako bi na vrijeme otkrili krpelja i spriječili eventualne negativne posljedice.
RTS
