Mediji su jedan od glavnih partnera u prevenciji bolesti, jer imaju značajnu ulogu u podizanju svesti o zdravlju i informisanju građana o načinima sprečavanja oboljenja. To je ocijenjeno na danas održanom okruglom stolu Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore: Zdravlje za sve – Izazovi budućnosti.
Kroz odgovorno izvještavanje, mediji pomažu u obrazovanju javnosti o važnosti preventivnih mjera, promovisanju zdravih stilova života, imunizaciji i borbi protiv dezinformacija.
Na otvaranju diskusije, dekan Medicinskog fakulteta prof. dr Miodrag Radunović je podsjetio da je Univerzitet Crne Gore, u okviru obilježavanja 50 godina od osnivanja, organizovao je seriju okruglih stolova posvećenih razmatranju ključnih aspekata razvoja Crne Gore u narednoj deceniji. Ovaj okrugli sto je pružio mogućnost za doprinos definisanju dugoročne strategije „Zdravstvena politike” u Crnoj Gori.
Prof. dr Radunović naglasio je značaj unapređenja regulativa, pravila i preporuka u zdravstvenom sistemu. Ovaj unaprijeđeni sistem ključan je kako bi se osigurao kvalitetan razvoj i zdravstvena zaštita u periodu koji je pred nama.
„S obzirom na to da je zdravlje ljudi osnovna vrijednost koja omogućava ekonomski i socijalno pravednije društvo, Crna Gora je u posljednje dvije decenije napravila snažan iskorak u organizaciji i pružanju zdravstvene zaštite,” istakao je prof. dr Radunović. Međutim, napomenuo je da nedostatak registara bolesti i godišnjih izvještaja otežava analizu i davanje predloga mjera za efikasno rješavanje izazova zdravstvene zaštite.
Ciljevi unapređenja zdravstvenog sistema uključuju poboljšanje dostupnosti i kvaliteta zdravstvene zaštite, smanjenje nejednakosti i praćenje smjernica zemalja Evropske unije u oblasti zdravlja.
Prof. dr Radunović je naglasio važnost jačanja kapaciteta u borbi protiv budućih pandemija, modernizaciju i digitalizaciju zdravstvenog sistema, te kontinuirano ulaganje u humani i infrastrukturni resurs.
Crna Gora je, smatra on, ostvarila napredak u smanjenju stope smrtnosti djece mlađe od pet godina i smrtnosti majki, kao i u unapređenju mentalnog zdravlja. Ipak, ostaje izazov visoka stopa morbiditeta i mortaliteta od hroničnih nezaraznih bolesti, te se mora raditi na poboljšanju univerzalne zdravstvene pokrivenosti, smatra dr Radunović.
U periodu pred nama, sa digitalizacijom i modernizacijom zdravstvenog sistema, predlažu se integrisane mjere koje obuhvataju promociju zdravih stilova života, prevenciju hroničnih nezaraznih bolesti, razvoj usluga porodične medicine i uvođenje veštačke inteligencije u dijagnostiku i terapijske procedure.
„Ustav Crne Gore jasno definiše pravo na zdravstvenu zaštitu, a zakonski okvir mora biti u skladu sa evropskim zakonodavstvom i usvojenim politikama. U tom kontekstu, moramo težiti modelima javno-privatnog partnerstva i unaprediti saradnju sa privatnim zdravstvenim ustanovama,” zaključio je prof. dr Radunović.
Nakon uvodnih riječi u diskusiji su učestvovali, prof. dr Aneta Bošković, prof. dr Vladimir Jakovljević, prof. dr Dragan Laušević, mag prim Dorijan Marušić, prof. dr Miloš Daković, prof. dr Olivera Miljanović, prof. dr Ljiljana Vučković, prof. dr Zorica Potpara, prof. dr Agima Ljaljević, prof. dr Tomo Popović, prof. dr Elvir Zvrko, doc. dr Mirjana Đuričković, dr Mladen Filipović i mr Milan Raičević.
CdM
