Sposobnost očuvanja tkiva u specijalnom rastvoru gela pomoći će ljekarima da identifikuju najefikasnije lijekove protiv raka dojke. Naučnici kažu da su napravili iskorak u istraživanju ove vrste raka nakon što su otkrili kako sačuvati tkivo dojke van tela najmanje nedjelju dana.
U istraživanju, koje je finansirala dobrotvorna organizacija Prevent Breast Cancer, stručnjaci su otkrili da je očuvano tkivo dojke zadržalo strukturu, tipove ćelija i sposobnost da reaguje na niz lijekova na isti način kao i normalno tkivo dojke, piše Gardijan.
Istraživanje, objavljeno u časopisu Journal of Mammari Gland Biologi and Neoplasia, moglo bi da podstakne razvoj novih lijekova za liječenje i prevenciju raka dojke, bez potrebe za testiranjem na životinjama.
Dr Hana Harison, istraživač sa Univerziteta u Mančesteru, rekla je da će otkriće pomoći naučnicima da testiraju najpogodnije lijekove na živom tkivu za liječenje i prevenciju raka dojke.
– Postoje različite opcije za smanjenje rizika za žene sa visokim rizikom od razvoja raka dojke – na primjer, one sa značajnom porodičnom istorijom ili one koje imaju mutacije u genima BRCA (rak dojke). Međutim, ne djeluju svi lijekovi jednako za sve žene. Novi pristup znači da možemo početi da utvrđujemo kako će određeni lijekovi djelovati na različite žene mjerenjem efekata lijekova na živo tkivo. Na kraju krajeva, to znači da žene mogu da uzimaju najefikasniji lijek za svoj genetski sastav – objasnila je doktorka Harison.
Harison i njen tim uspjeli su da održe tkivo dojke „živim“ van tela relativno dugo. – Testirajući različite formule hidrogela, uspjeli smo da pronađemo riješenje koje čuva ljudsko tkivo dojke najmanje nedjelju dana – a često i duže.
Naučnici su koristili rastvor VitroGel gela za očuvanje tkiva.
– Ovo je prava promjena u istraživanju raka dojke iz više razloga. Možemo bolje testirati lijekove kako za prevenciju tako i za liječenje raka, i možemo da ispitamo kako faktori poput gustine dojke – za koje znamo da su faktor rizika za rak dojke – reaguju na određene hormone ili hemikalije i da vidimo da li to utiče na razvoj raka.
Naučnici su objasnili da je u njihovom radu identifikacija novih lijekova zapravo bila teška zbog premalo dobrih predkliničkih modela.
– Ono što je do sada bilo dostupno ne može u potpunosti da rekapitulira složenost ljudskog tkiva zbog nedostatka ljudskog ekstracelularnog matriksa, strome i imunih ćelija, za koje se zna da utiču na odgovor organizma na određenu terapiju.
Rak dojke je najčešći oblik maligne bolesti i treći maligni uzrok smrti kod žena, posle raka pluća i raka debelog creva i rektuma.
– Smrtnost od raka dojke se smanjuje zahvaljujući poboljšanim opcijama skrininga i liječenja, ali incidencija je i dalje u porastu, tako da je veoma važno da razvijemo nove mogućnosti prevencije i smanjenja rizika za žene, posebno one sa visokim rizikom zbog porodične istorije ili genetike. Ovo otkriće znači da će istraživači moći da testiraju nove lijekove u laboratoriji sa daleko većom preciznošću, što bi trebalo da znači manje lijekova koji ne uspeju u kliničkim ispitivanjima i na kraju bolje rezultate za žene pogođene ovom strašnom bolešću – rekao je Lester Bar, konsultant onkološki hirurg i osnivač “Prevencije raka dojke”.
Globalno, rak dojke je drugi najčešći oblik raka, koji čini 11,6 odsto novodijagnostikovanih slučajeva raka, iza raka pluća, koji čini 12,4 odsto novih slučajeva, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, u prethodnih pet godina svake godine registruje se oko 4.500 novooboljelih žena, a prosječno svake godine od raka dojke umre oko 1.700 žena.
Ali stope preživljavanja raka dojke značajno su se poboljšale. Prema istraživanju sa Univerziteta u Oksfordu, žene kod kojih je rano dijagnostikovan rak dojke imaju 66 odsto manje šanse da umru od te bolesti u poređenju sa prije 20 godina.
Kurir.rs
