Biljna ishrana u trajanju od samo osam nedjelja može da smanji biološku starost ljudi, pokazalo je novo istraživanje. Ishrana zasnovana isključivo na namirnicama biljnog porijekla za dva mjeseca pozitivno je uticala na parametre koji pokazuju “starost” srca, endokrinog sistema, jetre i metabolički status, dok se to nije desilo u kontrolnoj grupi u kojoj su ispitanici jeli i meso, jaja i mliječne prerađevine.
Osobe koje su se hranile biljnom hranom takođe su u prosjeku izgubili dva kilograma više od svaštojeda, najvjerovatnije zato što su unosili oko 200 kalorija manje iz obroka koje su dobijali u prve četiri nedjelje studije, piše Medical Press.
Do kraja studije istraživači su analizirali smanjenje procjene biološke starosti na osnovu vrijednosti DNK metilacije – vrste hemijske modifikacije DNK koja služi za procjenu biološke starosti. Taj parametar odnosi se na propadanje funkcija tkiva i ćelija u tijelu i ne poklapa se uvek sa hronološkom starošću.
Varun Dvaraka iz kompanije TruDiagnostic koja se bavi epigenetskim testiranjima je u saradnji sa Kristoferom Garnerom sa Stenford univerziteta i njihovim kolegama sproveo ovo istraživanje, ali je u zaključku naveo da nije jasno u kojoj mjeri se izmerene razlike između dvije grupe mogu pripisati isključivo ishrani. On je dodao da je potrebno još istraživanja o tome, naročito onih koji će se dugoročno baviti proučavanjem uticaja biljne ishrane na zdravlje ljudi.
“Iako studije indiciraju da biljna ishrana ima povoljan efekat na zdravlje u srednjem dobu – uključujući i niži rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2, to nije slučaj za starije vegane, koji imaju veće šanse za gubitak mišića, nisku gustinu kostiju i neurološke poremećaje, koji značajno utiču na kvalitet života”, rekao je Sanders.
On je takođe dodao da očekivano trajanje života kod vegana nije ništa duže u poređenju sa svaštojedima.
Još jedno objašnjenje za pozitivne rezultate studije dao je dr Duan Melor, dijetetičar i predstavnik Britanske asocijacije dijetetičara, koji podsjeća da je ishrana svaštojeda obično mnogo kaloričnija od veganske i da je ključ možda u smanjenju energetskog unosa.
“Osim toga, vegansku grupu savjetovali su da unosi dva puta više porcija povrća, više voća i mahunarki, orašastih plodova i sjemenki od grupe svaštojeda, što bi možda djelimično moglo da objasni razlike u rezultatima na kraju”, dodao je on.
Medical Press
