Potraga za dužim životom i fontanom mladosti dio je ljudske istorije. Naučnici, međutim, već duže vrijeme znaju da je proces starenja promjenljiv – laboratorijske životinje žive duže ako im se značajno smanji količina hrane. Oblast istraživanja zaustavljanja starenja cvijeta, dok istraživači pokušavaju da otkriju – i manipulišu – molekularne procese starenja.
Jedan novi lijek produžio je životni vijek laboratorijskih životinja za gotovo 25 odsto, a naučnici se nadaju da bi ovo otkriće moglo da uspori i ljudsko starenje.
Tim naučnika u Laboratoriji za medicinske nauke MRC-a, Imperijal koledža London i Djuk-NUS Medicinske škole u Singapuru istraživao je protein zvan interleukin-11.
Njegovi nivoi se povećavaju u ljudskom tijelu kako starimo, a ova bjelančevina doprinosi i višim nivoima zapaljenja u organizmu. Istraživači kažu da „prebacuje nekoliko bioloških prekidača” koji kontrolišu brzinu starenja, prenosi Bi-Bi-Si.
Duži, zdraviji život
Istraživači su sproveli dva eksperimenta. Prvi je genetski modifikovao miševe tako da nisu mogli da proizvode interleukin-11.
U drugom eksperimentu se čekalo dok miševi ne napune 75 nedjelja (što je otprilike ekvivalent 55-godišnjoj osobi) i potom im se redovno davao lijek koji je uklanjao interleukin-11 iz njihovih tijela. Rezultati, objavljeni u časopisu Nature, pokazali su da je životni vijek povećan za 20-25 odsto u zavisnosti od eksperimenta i pola miševa.
Stari laboratorijski miševi često umiru od raka, međutim, miševi koji nisu imali interleukin-11 imali su znatno manje oboljelih jedinki. Pokazali su i poboljšanu funkciju mišića, bili su vitkiji, imali su zdravije krzno i bolje rezultate na mnogim mjerenjima.
Miševi tretirani u laboratoriji bili su poznati kao „bake supermodeli” zbog svog mladalačkog izgleda. Bili su zdraviji, snažniji i razvijali su manje karcinoma u odnosu na svoje netretirane vršnjake.
Suviše dobro da bi bilo istinito?
Lijek se već testira na ljudima, ali nije poznato da li će imati isti efekat protiv starenja. Novinar Bi-Bi-Sija je pitao jednog od istraživača, profesora Stjuarta Kuka, da li su podaci previše dobri da bi bili vjerodostojni? „Trudim se da ne budem previše uzbuđen, iz razloga koje ste naveli, da li je previše dobro da bi bilo istinito?! Postoji puno lažnih obećanja, tako da se trudim da se držim podataka, a oni su za sada najjači koji postoje”, odgovorio mu je Kuk.
On je rekao da „definitivno” vjeruje da vrijedi isprobati lijek sa ciljem produžavanja ljudske mladosti, tvrdeći da bi rezultat napravio veliku promjenu ako bi radio i da bi bio spreman i da ga sam koristi.
Interleukin-11 pokreće starenje
Mnogo je pitanja bez odgovora da li bi kod ljudi mogao da se postigne isti efekat kao kod miševa i da li bi bilo kakva neželjena dejstva bila podnošljiva.
Interleukin-11 ima ulogu u ljudskom tijelu tokom ranog razvoja. Ljudi se, vrlo rijetko, rađaju nesposobni da ga proizvode.
Ovaj proitein mijenja način na koji se kosti u lobanji spajaju, utiče na zglobove i na način na koji im rastu zubi. Ima, takođe, ulogu u stvaranju ožiljaka. Istraživači misle da kasnije u životu interleukin-11 igra negativnu ulogu pokrećući starenje.
Novi lijek, vještački proizvedeno antitijelo koje napada interleukin-11, trenutno se testira na pacijentima sa fibroznim promenama na plućima. To je stanje u kojem pluća postaju ožiljna, što otežava disanje. Profesor Kuk kaže da ispitivanja još nisu završena, ali da podaci sugerišu da je lijek bezbjedan za upotrebu. Ovo je samo najnoviji pristup zaustavljanju starenja ljekovima. Lijek za dijabetes tipa 2 metformin i rapamicin, koji se koristi za sprječavanje odbacivanja transplantiranog organa, takođe, aktivno se istražuju zbog svojih antiejdž kvaliteta.
Doživotno liječenje starenja
Profesor Kuk misli i da će uzimanje lijeka biti lakše za ljude koji žele da usporfe starenje, nego ograničavanje unosa kalorija.
„Da li biste željeli da živite od 40. godine, polu-gladni, imate potpuno neprijatan život, ako znate da ćete živjeti još pet godina na kraju? Ja ne bih” rekao je Kuk.
„Iako je naš rad urađen na miševima, nadamo se da će ovi nalazi biti veoma relevantni za ljudsko zdravlje, s obzirom na to da smo vidjeli slične efekte u studijama na ljudskim ćelijama i tkivima. Ovo istraživanje je važan korak ka boljem razumijevanju starenja. Kod miševa smo pokazaliterapiju koja bi potencijalno mogla da produži zdravo starenje”, kaže profesorka Anisa Viđaja, sa Djuk-NUS Medicinske škole.
Ilarija Belantuono, profesorka za mišićno-skeletno starenje na Univerzitetu u Šefildu, je dodala: „Sveukupno, podaci izgledaju solidno, ovo je još jedna potencijalna terapija koja cilja mehanizam starenja. Međutim, još uvijek postoje problemi, uključujući nedostatak dokaza kod pacijenata i troškove proizvodnje takvih ljekova, jer je nezamislivo liječiti lijekom protiv starenja svakog 50-godišnjaka do kraja života”.
N1
