NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja – CEAZ” uz podršku Opštine Bar ukazuje na značaj školskog obroka kroz projekat „Zdrav obrok u školi – za sve“
Zdravlje djece predstavlja višestruku vrijednost i osnovu za održivi razvoj svakog društva, koje zavisi od napora koji se ulaže da se ono očuva i unaprijedi. Veliki je problem u svakom društvu neprepoznavanje zdravih stilova života i rasprostranjenost štetnih oblika ponašanja po zdravlje djece i mladih, te nepostojanje adekvatnih preventivnih programa, a kao jedan od njih nepostojanje institucionalnog školskog obroka.
Cilj projekta koji podrškom Opštine Bar sprovodi NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja – CEAZ” je da se ispita nutritivno okruženje osnovnih škola, identifikuje prepreke i mogućnost uspostavljanja školskog obroka kao nutritivno vrijednog i zdravstveno ispravnog obroka za učenike osnovnih škola u Baru. Jasno je da su ciljne grupe na koje su usmjerene projektne aktivnosti učenici osnovnih škola u Baru, njihovi nastavnici i roditelji.
Da bi se ostvarile planirani ciljevi, bilo je neophodno sprovesti pripremnu fazu tokom koje su izrađeni anketni upitnici, kako za uprave škola, tako i za roditelje i učenike. Ankete su u ovom trenutku gotove i čeka se saglasnost Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija kako bi se krenulo sa anketiranjem. Pitanja sadržana u anketama se odnose kako na potrebe, tako i na uslove za uspostavljanje školskog obroka. Takođe, izvršeno je terensko izviđanje radi sagledavanja nutritivnog okruženja u školama u Baru, odnosno blizina i dostupnost različitih objekata u kojima djeca mogu kupiti hranu. Od ukupno 10 osnovnih škola u Baru, ni jedna nema kuhinju u kojoj bi se pripremali školski obroci. Neke škole u okviru školske zgrade imaje prostor koji je iznajmljen od strane privatnika u kojem djeca mogu da kupe različite vrste namirnica. Neke imaju automate iz kojih djeca mogu da kupe slatkiše, grickalice i sokove, a praktično nema škole koja u svojoj neposrednoj blizini nema objekte u kojima djeca za vreme odmora imaju mogućnost da kupe različite vrste namirnica, odnosno ne postoji ograničenje prodaje namirnica koje se ne preporučuju kao dio školskih obroka, to su: slatkiši (bombone, čokolade i slično), energetska pića, zaslađeni gazirani i negazirani sokovi, lisnata tijesta, pomfrit, topljeni sirevi, krem i čokoladni namazi, majonez, jela sa termički neobrađenim jajima i slično.
Neke evropske zemlje su zabranile prodaju tkz. “nezdrave” hrane u blizini škola. U Rumuniji više ne smiju da se prodaju hamburgeri, pice, čipsevi i druge slane i slatke grickalice u blizini školskih objekata. U Londonu je objavljena zabrana postojanja kioska brze hrane u krugu od 400 metara oko škola. Nutritivno okruženje naših škola se ne proučava niti nadzire u dovoljnoj mjeri. Krajnje je vrijeme da se ishrani djece posvete kako roditelji, tako i zajednica. U prilog tome govore i posljenji publikovani rezultati iz ISTRAŽIVANJE O PREVALENCIJI GOJAZNOSTI KOD DJECE UZRASTA 7 GODINA U CRNOJ GORI koje je sproveo Institut za javno zdravlja Crne Gore. U tom istraživanju je utvrđeno da 18,1% dječaka i isto toliko djevojčica ima prekomjernu tjelesnu masu, da je 22,8% dječaka i 11.9% djevojčica gojazno. Ono što veoma zabrinjava je što svega 1% roditelja gojazne djece ima percepciju da mu je dijete gojazno. To su ozbiljni problemi koje bi trebalo postaviti u prioritete rješavanja. Neophodno je hitno djelovanje u cilju podizanja svijesti roditelja i djece i vaspitača o značaju poštovanja principa pravilne ishrane za normalan rast i razvoj djece i njihovo dobro zdravlje. Uspostavljanjem školskog obroka bi se značajno umanjili rizici od energetskih i nutritivnih, kako deficita, tako i suficita.
U okviru ostvarenja glavnog cilja projekta, postavljena je još jedna, veoma važna projektna aktivnost, a to je izrada video spota edukativnog karaktera. Spot je namijenjen djeci osnovnoškolskog uzrasta i ima za cilj da na jednostavan način ukaže na značaj poštovanja principa pravilne ishrane, koja je to hrana koju treba jesti svakog dana, a koju povremeno, od koje hrane naš organizam ima višestruke koristi, a od koje ne. U ovom trenutku je spot u finalnoj fazi izrade.
U sljedećim fazama realizacije projekta planirane su prilagođene edukativne aktivnosti o značaju školskog obroka za zdravlje djece, putem radionica, predavanja, pokaznih vježbi, za djecu, roditelje, nastavnike.
NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja-CEAZ” uz podršku Opštine Bar nastavlja sa realizacijom projektnih aktivnosti „Zdrav obrok u školi – za sve“
NVO “Centar za ekologiju i afirmaciju zdravlja-CEAZ” nastavlja sa realizacijom projektnih aktivnosti definisanih u projektu namenjenom osnovnoškolcima u Baru – „Zdrav obrok u školi – za sve“.
Naime, kako je i predviđeno, NVO CEAZ je publikovao promotivni video spot namijenjen osnovnoškolcima, a kojim promoviše principe pravilne ishrane kroz tumačenje “Piramide pravilne ishrane” koja predstavlja najčešće korišćeni model, odnosno vodič za pravilnu ishranu.
Kada govorimo o pravilnoj ishrani djece nikako ne možemo, a da ne uključimo roditelje. Jasno je da je u dječijem uzrastu uloga roditelja u očuvanju zdravlja djece nezamjneljiva. Upravo su roditelji, u tom uzrastu, odgovorni za zdravlje djeteta, naročito kada su u pitanju promjenljivi faktori rizika, kao što je ishrana. Nažalost, izgleda da roditelji danas vrlo često zaboravljaju na svoje obaveze ili ih zanemaruju, a krivce traže u nastavnicima, školama ili zdravstvenom sistemu. Ipak, istina je da novac za prazne kalorije iz grickalica i tečnih slatkiša ne daju ni škole, ni nastavnici ni ljekari, već roditelji.
Doc. dr Snežana Barjaktarović Labović
