Mladi ljekari u Hrvatskoj na putu su da riješe pitanja ‘robovlasničkih ugovora’ tokom svojih specijalizacija.
Godinama unazad ljekarski poziv u Hrvatskoj, ali i na Balkanu, uvijek je bio nešto posebno što nije mogao svako raditi. U prilog tome govori i zahtjevnost fakulteta, ali i nezaobilazna specijalizacija koja je, takođe, trajala godinama i tokom koje su se mladi ljekari, uz nadzor starijih i iskusnijih ljekara, učili poslu. Upravo je specijalizacija godinama unazad jedan od velikih tereta mladim ljekarima koji su svako malo govorili kako im je to „kamen na vratu“ ili, pak, da su potpisali „robovlasnički ugovor“.
Problem je u tome što je mladi ljekar, nakon završenoga fakulteta, da bi završio željenu specijalizaciju često morao odlaziti u drugi dio države. Tu bi sklapao ugovor sa zdravstvenom ustanovom, prema kojemu bi u njoj provodio specijalizaciju, učio uz starije ljekare, ali i radio s pacijentima. S druge strane, po završenoj specijalizaciji mladi ljekar, koji je tek od tada mogao samostalno raditi s pacijentima, morao bi određeni broj godina nastaviti raditi u toj ustanovi ili vratiti sav novac koji je uložen u njega. Taj je iznos rastao na više desetina hiljada eura, koje mladi ljekari nijesu imali, tako je većina njih bila prinuđena u toj zdravstvenoj ustanovi ostajati raditi godinama kako bi otplatili svoju specijalizaciju.
Poslije niza godina i ta praksa bi se trebala promijeniti kroz predložene izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti, kojima je nedavno završeno javno savjetovanje. Prema predloženim izmjenama, ljekari će biti oslobođeni plaćanja dosadašnjih penala ako, prije isteka ugovora, odu iz bolnice koja ih je poslala na specijalizaciju. Drugim riječima, oni će po završenoj specijalizaciji moći otići raditi kamo žele uz plaćeni trošak edukacije od najviše 7.000 eura.
Vraćali i po 150.000 eura
Govoreći o ovim izmjenama, Marin Smilović iz Inicijative mladih ljekara napominje kako će troškove edukacije, u iznosu do 7.000 eura, vraćati samo ljekarima koji odlaze iz javnog sistema dok oni koji se odluče u njemu ostati neće ništa plaćati pri promjeni ustanove.
“Sada kada je e-Savjetovanje završilo, nadamo se da će ubrzo to ići u saborsku proceduru i konačnu implementaciju. Zakonske izmjene će ostaviti samo realne troškove specijalizacije tako da specijalističko usavršavanje neće koštati 33.000 eura ili 150.000 eura, već 7.000 eura. Borba za liberalizaciju ugovora o specijalističkom usavršavanju traje sada već sigurno deset godina i trajat će i dalje dok ne dobijemo sve crno na bijelo“, rekao je Smilović.
Ističe kako su u Inicijativi mladih ljekara ovaj problem prepoznali prije više godina, ali i da su sada konačno na putu da ga kvalitetno riješe, stoga napominje kako upravo radi toga daju bezrezervnu podršku konačnom ispunjenju svojih zahtjeva za ukidanjem tzv. robovlasničkih ugovora, zbog kojih su i štrajkovali.
„Više od 5.000 ljekara ima robovlasnički ugovor, odnosno obavezu vraćanja bruto plata, božićnice, regresa, poklona za djecu i slično (max. 150.000 eura) ili vraćanja umnožene proračunske osnovice (max. 33.000 eura). Gotovo 1.500 ljekara u stvarnoj su opasnosti da ih bolnica ili dom zdravlja ovrše u slučaju da poslodavcu daju otkaz prije isteka ugovorne obveze o radu nakon završetka specijalizacije“, pojasnio je Smilović.
Koliko god ove promjene zakona bile na strani mladih ljekara, one dovode i do pitanja ko će u budućnosti liječiti građane Hrvatske. Naime, upravnici bolnica, kao i neki stariji ljekarai, smatraju kako će po završenoj specijalizaciji mladi ljekari, kao „gotovi proizvodi“, odlaziti ili u bogatije i razvijenije krajeve Hrvatske te nastaviti raditi u tamošnjim bolnicama, odlaziti u privatne klinike ili još gore – odlaziti u inostranstvo i tamo raditi do penzije nakon što je sve naučio u Hrvatskoj. Upravo na to upozoravaju iz Udruženja poslodavaca u zdravstvu (UPUZ), koja okuplja ravnatelje javnozdravstvenih ustanova, napominjući da su predložene izmjene neprihvatljive i inzistiraju na tome da se pronađe drugo, cjelovito rješenje.
Strahovi upravnika
„Na ovaj način dijelovi zemlje mogli bi ostati bez dostupne zdravstvene zaštite. Taj potez će neizbježno dovesti do još masovnijeg egzodusa liječnika iz manje atraktivnih dijelova zemlje u velike gradove i velike bolnice, odnosno privatni sektor i inozemstvo. Predložene izmjene apsolutno su neprihvatljive. Budu li usvojene u ovom obliku, dovest će do smanjenja kvalitete, dostupnosti i kontinuiranosti zdravstvene zaštite za građane, osobito u javnom zdravstvenom sustavu, koji jest i mora ostati temelj cjelokupnog zdravstvenog sustava u Hrvatskoj“, navode iz UPUZ-a.
U prilog svojim tvrdnjama donose i konkretne brojke prema kojima je danas u Zagrebu 719 liječnika na 100.000 stanovnika, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 425, u Primorsko-goranskoj 497, a u Osječko-baranjskoj 433. U isto vrijeme u Virovitičko-podravskoj županiji samo su 274 liječnika na 100.000 stanovnika, u Ličko-senjskoj županiji 239, a u Požeško-slavonskoj 380.
Ukazujući na problem koji je Hrvatskoj pred vratima, predlažu da država preuzme odgovornost na način da se uvede centralno raspisivanje specijalizacija i njihovo centralno financiranje.
“Najbolje rješenje jest da država, odnosno Ministarstvo zdravstva, raspisuje natječaje, financira specijalizacije te osigura mehanizme privlačenja i zadržavanje kadra u javnozdravstvenome sustavu. U suprotnom, postoji opasnost da javne zdravstvene ustanove postanu izvor gotovih specijalista, što će znatno narušiti mogućnost zadržavanja kvalificiranog kadra. Javlja se i problem ozbiljnih financijskih šteta za zdravstvene ustanove. Naime, ukupan trošak specijalizacije po liječniku i njegova bruto plaća iznose do 200.000 eura, a prema predloženim izmjenama liječnik specijalist morat će vratiti zdravstvenoj ustanovi manje od 7.000 eura“, kaže Dražen Jurković, direktor UPUZ-a.
Manjak specijalista
Zabrinuti su i sami ravnatelji bolnica, posebno u manje razvijenim dijelovima Hrvatske, koji se već sada suočavaju s manjkom liječnika specijalista te se pitaju kako će se najavljena liberalizacija odraziti na javni zdravstveni sustav ukoliko je ne budu pratili mehanizmi koji će štititi i interese pacijenata koji bi morali biti u središtu svega.
U svezi najavljene liberalizacije oglasio se i Vili Beroš, ministar zdravstva u Vladi Hrvatske, koji je i sam najavio ugrađivanje nekih mehanizama.
„Navedene izmjene samo su početak i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvenom sustavu. U ovom trenutku radi se analiza donošenja mogućih mjera stimulacije za specijaliste koji ostaju u radnom odnosu za sve vrijeme ugovorene obveze rada i duže. Nadalje, predloženom reformom sustava plaća, u travnju ove godine podignut će se plaća specijalizanata u odnosu na postojeću plaću za gotovo 12 posto, a u odnosu na 2016. godinu za čak 60 posto“, rekao je Beroš.
Kako god, sve ovo što se događa s najavljenim promjenama zakona budno prate, ne samo mladi liječnici i nego i ravnatelji bolnica koji su u iščekivanju svega što će se dalje događati jer će o tome umnogome ovisiti i kako će dalje organizirati rad svojih bolnica. U iščekivanju daljih koraka su i sami pacijenti koji su već i sada prilično nezadovoljni kvalitetom liječničkih usluga, a posebno listama čekanja.
AL JAZEERA
