Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CiNMED) je prošle godine primio 144 prijave sumnje na neželjeno dejstvo lijeka.
Iz CiNMED-a su agenciji MINA kazali da je jedan od njihovih ciljeva povećanje broja dostavljenih prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, kao odraz bolje saradnje sa zdravstvenim radnicima i pacijentima na polju racionalne i bezbjedne primjene ljekova u Crnoj Gori.
Kako su naveli, najviše žalbi se, zbog karakterističnog bezbjednosnog profila, obično odnosi na ljekove iz grupe L prema međunarodnoj Anatomsko-terapijsko-hemijskoj klasifikaciji ljekova (Antineoplastici i imunomodulatori) u koju spadaju ljekovi za liječenje malignih oboljenja.
Iz Instituta su kazali da se značajan udio prijavljenih neželjenih dejstava odnosi na ljekove koji se koriste za liječenje sistemskih infekcija.
“Značajan broj prijavljenih neželjenih reakcija odnosio se i na ljekove za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, što je u skladu sa podacima o potrošnji ovih ljekova i učestalosti kardiovaskularnih oboljenja u našoj populaciji”, rekli su iz CiNMED-a.
Oni su naveli da su prethodnih godina u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama, najčešće zabilježene reakcije poput glavobolje, mučnine, povišene temperature, umora i osipa na koži.
Govoreći o bazi podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima koja je dostupna javnosti, iz CiNMED-a su rekli da je od 2009. godine Crna Gora punopravna članica Programa Svjetske zdravstvene organizacije za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova.
Kako su naveli, jedna od prednosti koje donosi članstvo u Programu je mogućnost razmjene informacija o bezbjednosti primjene ljekova sa više od 150 zemalja članica.
“Svaku prijavu sumnje na neželjeno dejstvo lijeka koju dostave zdravstveni radnici ili pacijenti, Institut za ljekove čuva u svojoj nacionalnoj bazi podataka i prosljeđuje u zajedničku globalnu bazu podataka zemalja članica Programa, uz zaštitu ličnih podataka”, pojasnili su iz CiNMED-a.
Oni su kazali da ta globalna baza podataka, koju održava Uppsala Monitoring Centar iz Švedske, trenutno broji preko 39 miliona prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka i predstavlja najobimniju bazu podataka te vrste na svijetu.
“Analizu dostavljenih prijava Institut objavljuje na svom portalu, u vidu godišnjeg izvještaja o prijavljenim neželjenim dejstvima ljekova”, rekli su iz CiNMED-a.
Odgovarajući na pitanje koje mjere Institut preduzima kako bi povećao svijest građana o važnosti prijavljivanja neželjenih efekata, iz CiNMED-a su rekli da tome posvećuju posebnu pažnju.
Oni su dodali da već nekoliko godina zaredom učestvuju u globalnoj kampanji ‘MedSafetyWeek kojom se prva sedmica novembra obilježava kao sedmica posvećena bezbjednoj primjeni ljekova.
“Prethodne dvije godine realizovali smo projekat “SMART farmaceut – Proces upravljanja terapijom”, u cilju razvoja kompetencija farmaceuta, a prošlu godinu je obilježila akcija “Znanje je lijek” koja je imala za cilj edukaciju naših najmlađih”, rekli su iz CiNMED-a.
Oni su kazali da su njihovi zaposleni tom prilikom posjetili deset osnovnih škola u Crnoj Gori, pri čemu je oko 300 djece upoznato sa osnovnim principima zdravstvene pismenosti.
Iz CiNMED-a su rekli da su kreirali nekoliko publikacija koje na građanima razumljiv način obrađuju najznačajnije teme kada je u pitanju primjena ljekova – “Vodič za pacijente”, “Šta je antimikrobna rezistencija”, “Falsifikovani ljekovi”.
CiNMED je, kako su kazali, razvio različite načine na koje je moguće prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka.
“Pri čemu kao najdostupniji izdvajamo aplikaciju za onlajn /online/ prijavu, koja je pogodna za popunjavanje sa mobilnog telefona, funkcioniše i kada korisnik nije na internetu, a dostupna je preko portala CInMED ili skeniranjem QR koda”, dodali su iz CiNMED-a.
Oni su kazali da imaju dugogodišnju uspješnu saradnju sa Ljekarskom i Farmaceutskom komorom Crne Gore.
“Tako da je prijava neželjenog dejstva lijeka od tih strukovnih udruženja prepoznata kao vid kontinuirane edukacije zdravstvenih radnika”, kazali su iz CiNMED-a.
Prema njihovim riječima, Institut, u saradnji sa farmaceutskim kompanijama, implementira u Crnoj Gori sve preporuke Evropske agencije za ljekove u vezi sa bezbjednom primjenom ljekova i na taj način nova naučna saznanja čini dostupnim zdravstvenim radnicima.
Govoreći o tome da li su postojeći zakoni i regulative dovoljni da zaštite građane od rizika povezanih s neželjenim efektima ljekova, iz CiNMED-a su rekli da nijedan lijek nije apsolutno djelotvoran, kao ni apsolutno bezbjedan.
“Tako da ne možemo očekivati primjenu ljekova bez ispoljavanja neželjenih reakcija. Ipak, poznato je da je većinu neželjenih dejstava moguće spriječiti pravilnom i racionalnom primjenom ljekova”, pojasnili su iz CiNMED-a.
Oni su kazali da je uloga zdravstvenih radnika i farmaceutskih kompanija, kada je u pitanju bezbjedna primjena ljekova, definisana regulativom, koja je usaglašena sa praksom u zemljama Evropske unije.
Prema Zakonu o ljekovima, kako su naveli iz CiNMED-a, svaka farmaceutska kompanija koja je nosilac dozvole za lijek ima obavezu da u kontinuitetu prikuplja informacije o bezbjednosti ljekova za koje je odgovorna i da ih bez odlaganja dostavi Institutu.
“Sa druge strane, zdravstveni radnici takođe imaju obavezu praćenja i prijavljivanja sumnje na neželjene reakcije izazvane primjenom ljekova”, rekli su iz CiNMED-a.
Oni su naveli i da pacijenti imaju mogućnost da, u direktnoj komunikaciji sa Institutom, podijele svoja iskustva u vezi sa terapijom koju koriste.
Sve to, kako su kazali iz CiNMED-a, ima za cilj pravovremenu detekciju eventualnih problema u vezi sa primjenom ljekova, kao i adekvatnu reakciju u slučaju potrebe.
Iz CiNMED-a su istakli da i sami pacijenti u velikoj mjeri mogu da se zaštitite od štetnih efekata ljekova ukoliko se pridržavaju uputstava važnih za njihovu bezbjednu primjenu.
“Prije svega, potrebno je da ljekove nabavljaju isključivo u apotekama, jer kupovinom preko interneta ili oglasa izlažu sebe velikom riziku od primjene falsifikovanog lijeka”, poručili su iz CiNMED-a.
Oni su naveli i da bez ljekarskog recepta treba nabavljati samo ljekove za koje je to dozvoljeno.
“A i tada treba potražiti savjet farmaceuta, kako bi bili sigurni da je u pitanju odgovarajući lijek. Savjetujemo pacijentima da vode računa o interakcijama kada uzimaju više ljekova istovremeno ili ljekove sa alkoholom jer to može povećati rizik od neželjenih dejstava”, dodali su iz CiNMED-a.
Oni su savjetovali pacijentima i da vode računa o interakcijama kada uzimaju više ljekova istovremeno ili ljekove sa alkoholom jer to može povećati rizik od neželjenih dejstava.
RTCG
