IJZ O MMR-U
Obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom u Crnoj Gori iznosi 59,7 odsto, kazali su iz Instituta za javno zdravlje (IJZ), navodeći da su zabrinuti da bi u narednim mjesecima moglo doći do značajnog pogoršanja situacije, što bi ozbiljno ugrozilo zdravlje većeg broja djece.
Iz te zdravstvene ustanove upozorili su da će početak školske godine značajno povećati rizik od širenja morbila, s obzirom na trenutnu epidemiološku situaciju u Crnoj Gori i okolnim zemljama, kao i na niske obuhvate imunizacijom među djecom predškolskog i dijelom školskog uzrasta.
„Posebno smo zabrinuti da bi u narednim mjesecima moglo doći do značajnog pogoršanja situacije, što bi ozbiljno ugrozilo zdravlje većeg broja djece“, kazali su iz IJZ-a Agenciji MINA.
Zbog toga je, kako su istakli, ključno precizno komunicirati rizike i pružiti odgovarajuće savjete i preporuke.
Iz IJZ-a su ranije kazali da strahuju da epidemija, osim u Budvi, „tinja“ u drugim gradovima.
Upitani na koje gradove su mislili, odnosno u kojim je najlošija situacija, iz te zdravstvene ustanove su rekli da su najviše zabrinuti za Bar, Danilovgrad, Ulcinj, Cetinje i Nikšić, jer te opštine imaju najniže obuhvate vakcinacijom među predškolskom djecom.
Podgorica se, kako su naveli, takođe izdvaja, kako zbog obuhvata vakcinacijom, tako i velikog broja djece u predškolskim ustanovama.
„Praktično, postoji opasnost na teritoriji cijele države“, upozorili su iz IJZ-a.
Oni su podsjetili da je od petka u upotrebi nova potvrda o boravku djece u predškolskim ustanovama, koja je nastala na predlog IJZ-a i Doma zdravlja Glavnog grada.
Iz IJZ-a su ponovili da je njihov stav po pitanju boravka u kolektivima nevakcinisane djece veoma jasan.
„Smatramo da djeca koja nijesu vakcinisana, posebno protiv bolesti kao što su morbili, zauške, rubela, pertusis, ne bi trebalo da pohađaju predškolske ustanove. Međutim, IJZ nije nadležan za donošenje takvih odluka, pa ne možemo donositi iste“, naveli su iz Instituta.
Potrebne izmjene zakona
Upitani na koji način bi se to moglo sprovesti imajući u vodu da, prema važećim propisima u Crnoj Gori, vakcinalni status djeteta nije uslov za upis i boravak u vrtiću, iz IJZ-a su rekli da se to može urediti izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.
„Uporedna iskustva i slična zakonska rješenja postoje u brojnim državama Evrope i svijeta, kao i zemljama u našem regionu, poput Slovenije i Hrvatske“, dodali su iz IJZ-a.
IJZ je, kako su rekli iz te zdravstvene ustanove, više puta dostavljao mišljenje Ministarstvu zdravlja da su te izmjene neophodne, kao i nakon toga njihovo striktno poštovanje.
„Do tada, smatramo da se i prema postojećem zakonskom rješenju, posebnim naredbama Ministarstva zdravlja, u slučaju epidemija u pojedinim opštinama, može obustaviti pohađanje predškolskih ustanova i zabavno-rekreativnih objekata za nevakcinisanu djecu na tim teritorijama“, kazali su iz Instituta.
Obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom 59,7%
Iz IJZ-a su, govoreći o trenutnom obuhvatu imunizacijom, rekli da 59,7 odsto iznosi obuhvat jednom dozom MMR vakcine među predškolskom djecom.
Među djecom rođenom 2018. godine obuhvat MMR vakcinom iznosi 83 odsto, među onom koja su rođena 2019. taj obuhvat je 76,7 odsto, a među djecom koja su 2020. godište obuhvat je 69,7 odsto.
Obuhvat MMR vakcinom među djecom rođenom 2021. godine je 55,4 odsto, među onom rođenom 2022. obuhvat je 32,1 odsto, a među djecom rođenom u prvih sedam mjeseci prošle godine obuhvat iznosi 13,8 odsto.
Na pitanje da li planiraju još neke mjere kako bi se povećao nivo vakcinacije i spriječilo dalje širenje bolesti, iz IJZ-a su odgovorili da će biti razmotrena preporuka da djeca prime drugu dozu MMR vakcine najmanje mjesec nakon primanja prve, s obzirom na to da se potpuno vakcinisanima smatraju samo osobe koje su primile dvije doze.
“Takođe, u slučaju pogoršanja epidemiološke situacije, moguće je da će se preporučiti primanje prve doze vakcine već u uzrastu od šest do 12 mjeseci”, kazali su iz IJZ-a.
Preporučuje se, kako su naveli, da osobe koje nijesu potpuno vakcinisane, ili nemaju dokaz da su preležale morbile, izbjegavaju putovanja u oblasti sa registrovanim slučajevima obolijevanja.
Iz Instituta su rekli da se, takođe, savjetuje izbjegavanje okupljanja i boravka u kolektivima, a roditeljima koji kasne s vakcinacijom djeteta da što prije vakcinišu dijete.
“Dok se ne kompletira vakcinacija u skladu s uzrastom, preporučuje se da ne odvode dijete u kolektive – vrtiće, zabavne i sportsko-rekreativne objekte, na izlete, ekskurzije, jer je nevakcinisano dijete izloženo visokom riziku od obolijevanja od infektivnih bolesti poput morbila, čime se povećava rizik od prenosa bolesti na druge u svojoj okolini”, istakli su iz IJZ-a.
Iz IJZ-a su, odgovarajući na pitanje da li je crnogorski zdravstveni sistem spreman za obim epidemije koji postoji u pojedinim državama regiona, kazali da, u okvirima onoga za šta su nadležni, vjeruju da su u kontinuitetu činili maksimalne napore da smanje rizik od najtežih posljedica.
Kako su rekli, državni sistem zdravstva je, između ostalog, obezbjedio vakcine, poboljšao i pristupačnost vakcinaciji kroz vakcinacije u dodatnim terminima, obezbjedio brojne edukacije za zdravstvene radnike, roditelje i opštu javnost, omogućio potpunu transparentnost podataka o obuhvatima vakcinacijom.
Iz Instituta su naveli da je državni sistem unaprijedio dostupne informacije na svom sajtu, obezbjedio jasne preporuke zdravstvenim ustanovama kroz vodiče i brojne dodatne dopise i pojašnjenja.
„Kontinuirano putem medija pružao je sva potrebna pojašnjenja i informacije i putem SMS poruka dodatno podsjećao roditelje na neophodnost vakcinacije i njeno omogućavanje u dodatnim terminima“, dodali su iz IJZ-a.
U Crnoj Gori je, od 28. marta do 16. avgusta ove godine, registrovano ukupno 16 slučajeva obolijevanja od malih boginja – morbila.
Najveći broj inficiranih prijavljen je u Budvi, gdje je zabilježeno sedam slučajeva, a situacija je, kako su naveli iz IJZ-a, postala posebno alarmantna nakon što je 8. avgusta prijavljena epidemija morbila u tom gradu.
Osim Budve, zabilježeni su i slučajevi u Podgorici – tri, u Baru i Pljevljima po dva, i u Rožajama i Tuzima po jedan slučaj.
