Od 547 zaposlenih u podgoričkom “Vodovodu”, njih 133 je privremeno spriječeno za rad, a čak 77 na bolovanje je pošlo u julu zbog čega je uprava tražila od nadležnih da tu situaciju ispitaju. Indikativno je da je do otvaranja bolovanja došlo odmah nakon upućivanja zaposlenih na drugo radno mjesto, a sve u skladu s procedurama i organizacijom rada u društvu, poručuju iz “Vodovoda”. Iako je u “Čistoći” 158 zaposlenih privremeno spriječeno za rad, nadležne institucije nijesu notirale zloupotrebe, rečeno je iz tog preduzeća
Četvrtina u podgoričkom preduzeću “Vodovod i kanalizacija” je na bolovanju, a uprava sumnja da se radi o lažnoj spriječenosti za rad, jer se dobar dio zaposlenih “razbolio” nakon što su upućeni na drugo radno mjesto u odnosu na ono koje su obavljali.
Gotovo isti procenat zaposlenih u “Čistoći” takođe boluje, ali iz tog preduzeća kažu da nadležne institucije nijesu utvrdile neregularnost.
Iz “Vodovoda”, međutim, apeluju na Fond za zdravstveno osiguranje da provjere njihove uposlenike koji su na bolovanju, jer se, kako objašnjavaju, gotovo polovina spriječenih za rad “razboljela” u julu.
Preduzeće, kojim rukovodi Aleksandar Nišavić, broji 547 zaposlenih, a “Vijestima” su kazali da se od jula, “značajno povećao” broj onih koji su spriječeni za rad.
Naglašavaju da su u komunikaciji s Fondom za zdravstveno osiguranje, a da su toj instituciji još sredinom juna dostavili na provjeru spisak zaposlenih koji su na bolovanju.
“… S napomenom na indikativno otvaranje bolovanja do kojih je došlo odmah nakon upućivanja zaposlenih na drugo radno mjesto, a sve u skladu s procedurama i organizacijom rada u društvu”, kazali su iz podgoričkog Vodovoda.
Prema podacima “Vodovoda” 133 zaposlena je trenutno na bolovanju, od čega to pravo duže od tri mjeseca koristi 36 radnika.
“Dok je 20 zaposlenih na bolovanju od 30 do 90 dana, a 77 zaposlenih započelo je bolovanje u julu. U ovom trenutku najduže bolovanje je od 3. 8. 2017. godine. Takođe, poslata je dopuna tokom jula i avgusta, samim tim jer se broj zaposlenih na bolovanju u posljednjih mjesec dana značajno povećao sa 83 (jun) na 133”, istakli su.
Slična je situacija i u podgoričkoj “Čistoći”. Iz tog preduzeća “Vijestima” je odgovoreno da je od 640 zaposlenih, 158 na bolovanju.
“Od navedenog broja, na bolovanju dužem od tri mjeseca su 42 zaposlena. Od navedenog broja 11 zaposlenih koristi roditeljsko odsustvo, tri zaposlene koriste porodiljsko odsustvo i jedna zaposlena je na trudničkom bolovanju. Najduže bolovanje u ovom trenutku je od 28. 1. 2023. godine”, objasnili su iz “Čistoće”, na čijem je čelu Denis Hot.
Istakli su da je “Čistoća” uputila zahtjev nadležnim organima “da se preispita osnovanost spriječenosti za rad – bolovanja”.
“Upućen je zahtjev nadležnim institucijama, ali oni nijesu utvrdili nepravilnosti niti zloupotrebe po ovom osnovu”, rekli su.
Iz kabineta izvršnog direktora “Puteva” Radoša Zečevića kazali su da imaju ukupno 284 zaposlena.
“I to 141 na neodređeno vrijeme i 143 izvršioca na određeno vrijeme. Od ukupnog broja zaposlenih njih 10 je trenutno na bolovanju, od čega je sedam zaposlenih na bolovanju dužem od tri mjeseca. Najduže bolovanje u ovom trenutku je 20 mjeseci”, odgovorili su “Vijestima”.
U “Zelenilu” i Agenciji za izgradnju i razvoj Podgorice stabilnija je situacija sa brojem zaposlenih, dostupnih poslodavcu.
77 zaposlenih u “Vodovodu” otišlo je na bolovanje u julu. Ukupno je na bolovanju četvrtina zaposlenih
Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice, kojom rukovodi Dragan Senić, ima 55 zaposlenih službenika.
“A na bolovanju su tri zaposlena, a najduže bolovanje je od 1. jula 2024. godine”, pojasnili su iz Agencije.
Podgoričko preduzeće ‘Zelenilo’ ima 168 zaposlenih, od čega je 18 zaposlenih na bolovanju. Sedam zaposlenih je duže od tri mjeseca spriječeno za rad.
“Vijesti” su ranije pisale da je Unija poslodavaca predložila Vladi da se, u cilju smanjivanja lažnih bolovanja, kroz izmjene zakona i procedura, pored ostalog, primjenjuju strože iznenadne kontrole zaposlenih za koje se sumnja da se bave zloupotrebama bolovanja.
Zatražili su i smanjenje perioda u kojem naknada zarade zaposlenom na bolovanju ide na teret poslodavca bez prava na refundaciju. Taj period je, prema aktuelnom zakonodavstvu, 60 dana.
Iz Fonda za zdravstveno osiguranje ranije su više puta saopštavali da su, radi sprečavanja zloupotrebe bolovanja, neophodne izmjene i dopune zakona, kao i edukacija zdravstvenih radnika…
Fond je formirao i više komisija, čiji je cilj provjera i sprečavanje zloupotrebe instituta privremene spriječenosti za rad.
Prema novom Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdio izabrani tim ili izabrani doktor radi komisija koju obrazuje FZO. “… Dok provjeru privremene spriječenosti za rad koju je utvrdila nadležna ljekarska komisija vrši komisija koju obrazuje Ministarstvo zdravlja”, pojasnili su ranije “Vijestima” iz Uprave za inspekcijske poslove.
Vijesti.me
