Ograničavanje boravka nevakcinisanoj djeci u vrtićima i školama, ostaje posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju djece mmr vakcinom, kazao je za Pobjedu ministar zdravlja Vojislav Šimun.
Epidemija malih boginja (morbila) proglašena je u tri crnogorske opštine – Podgorici, Budvi i Rožajama, a početak školske godine i mali obuhvat vakcinama je bio razlog da se razmišlja o izmjenama zakona, kojim bi se onima koji nijesu imunizovani ograničio boravak u kolektivima.
Prema posljednjim podacima IJZCG, u Crnoj Gori u posljednjih pet mjeseci registrovana su 23 slučaja infekcije malim boginjama. Pacijenti su najčešće djeca, koja nijesu vakcinisana – njih 13 koji su mlađi od pet godina, četvoro uzrasta od pet do devet godina, jedno u grupi od 10 do 14 godina. Oboljelo je i četvoro starijih od 40 godina, od kojih je jedno nepotpuno vakcinisano.
Šimun je na pitanje da li će taj resor pokrenuti inicijativu izmjene zakona u vezi sa ograničavanjem boravka nevakcinisane djece u školama i vrtićima, kazao da restriktivne mjere, poput ograničavanja boravka nevakcinisane djece u vrtićima i školama, ostaju posljednja opcija u slučaju usložnjavanja epidemiološke situacije i lošeg odziva građana na imunizaciju.
Ministarstvo zdravlja, IJZCG, pedijatri, ali i mediji već godinama ukazuju i apeluju na roditelje i staratelje da vakcinišu djecu, a zbog toga su otvoreni i dodatni termini u domovima zdravlja, bez zakazivanja i to vikendom.
Šimun ističe da se moraju iscrpiti prvo sve pozitivne mjere, prije nego se pristupi izmjenama zakona ili eventualnim zabranama boravka djece u kolektivima.
Kao jedan od razloga za istrajavanje na apelima i edukaciji navodi činjenicu da su od marta do danas prijavljena samo 23 slučaja, među kojima nije bilo ispoljavanja teže kliničke slike i da trenutno nema pacijenata na bolničkom liječenju usljed morbila.
“Ministarstvo će se fokusirati na pozitivne mjere, koje će uključivati određene benefite za roditelje i djecu koja su u potpunosti vakcinisana prema kalendaru vakcinacije. Cilj je zaštititi zdravlje populacije, a vakcinacija nema alternativu u borbi protiv zaraznih bolesti. Dakle, Ministarstvo će iscrpiti sve sistemske mogućnosti prije potencijalnog razmatranja i uvođenja bilo kakvih restriktivnih opcija”, naglasio je dr Šimun.
Restriktivne mjere tek nakon analize
Na pitanje da li je ipak vrijeme za izmjene zakona, s obzirom na to da je, uz dugoročnu kampanju za povećanje obuhvata vakcinacijom, i dalje nizak procenat vakcinisane djece do dvije godine, Šimun je Pobjedi kazao da su svjesni da kampanje prethodnih godina nijesu dovele do očekivanog porasta obuhvata vakcinacijom među određenim kohortama dječje populacije.
“Izmjena zakona je svakako jedan od pravaca koji se razmatra, ali sa ciljem da se primjenjuju mjere koje će biti efikasne i u skladu s potrebama zajednice. U tom smislu, pored zakonskih mjera, Ministarstvo planira nastaviti s intenziviranjem obrazovnih i informativnih kampanja, kao i uvođenjem dodatnih beneficija za vakcinisanu djecu, kako bi podstakli roditelje da zaštite svoju djecu i širu zajednicu”, rekao je on.
Te beneficije još uvijek nijesu izdefinisane.
Ministarstvo trenutno analizira ne samo rezultate kampanje i procenat vakcinisanih, već i razloge zbog kojih pojedine mjere nijesu dale očekivane rezultate.
“Ovaj studiozan pristup uključuje dubinsko ispitivanje stavova roditelja, logističkih prepreka i društvenih faktora koji mogu uticati na odluku o vakcinaciji”, istakao je dr Šimun.
On je istakao da je Ministarstvo zdravlja formiralo Komisiju za zastitu stanovništva od zaraznih bolesti i Koordinaciono tijelo za prevenciju, odstranjivanje i iskorjenjivanje zaraznih bolesti i obnovilo rad Nacionalne komisije za rutinske imunizacije. Sva ta tijela, kazao je Šimun, prate aktuelnu epidemiološku situaciju i podižu gotovost zdravstvenog sistema uz donošenje blagovremenih mjera.
Pojašnjava da su kao rezultat pokrenute brojne aktivnosti poput: vanrednih vakcinalnih termina, obezbjeđivanja dovoljnog broja vakcina, SMS obavještenja stanivništva, podizanja svijesti građana o značaju imunuzacije kroz veću medijsku zastupljenost stručne javnosti, pripremljen vodič namijenjen roditeljima ,,Mala škola vakcinacije“, ordinirano uspostavljanje kol centara u IJZ i JZU vezanih za MMR vakcinaciju i određen plan edukacija u savjetovalištima u zajednici (domovi zdravlja, predškolske ustanove i td).
Efekti mjera
Da se bilježe neki rezultati ovim mjerama, ističe podatak da je u avgustu zabilježeno 1.680 ordiniranih prvih doza MMR vakcine u CG, što je drugi najbolji mjesečni odziv u posljednjih dvadesetak godina.
“Naravno, nastavljamo dalji rad na održavanju i unapređenju ovog trenda”, poručio je on.
Takođe, održavaju se sastanci sa Ministarstvom prosvjete, nauke i inovacija, kao i sa Ministarstvom finansija, kako bi se definisale pozitivne mjere koje će podsticati vakcinaciju kroz koordiniran i sveobuhvatan pristup.
“Ovakav prilagođeni set mjera i inicijativa osigurava da Ministarstvo donese najbolje moguće odluke u cilju zaštite javnog zdravlja, uzimajući u obzir specifične potrebe i okolnosti naše zemlje”, kazao je on.
Situacija pod kontrolom
U Podgorici, Budvi i Rožajama je proglašena epidemija, jer su tamo otkriveni povezani slučajevi obolijevanja.
“Zahvaljujući pojačanom nadzoru i adekvatnim mjerama, situacija je za sada pod kontrolom”, kazao je dr Šimun.
On je naglasio da je, među osnovcima i srednjoškolcima, najviše nevakcinisanih u Budvi – 26,2 odsto. Najveći obuhvat ima Rožaje, gdje nije vakcinisano 7,6 odsto djece te populacije, dok u glavnom gradu taj procenat iznosi 10,1 odsto.
Među mlađom djecom (rođenom 2019, 2020, 2021, 2022 i 2023), koja još nijesu pošla u školu ili vrtić, procenat nevakcinisanih je znatno veći, prema podacima koje je iznio ministar zdravlja.
U Budvi je i među tom populacijom najveći procenat – 59,1 odsto, Podgorica ima polovinu nevakcinisane male djece 44,9 odsto, dok je u Rožajama četvrtina, 25,8 procenata, preskočila kalendar imunizacije.
Šimun kaže da se sve lokalne zdravstvene ustanove aktivno uključuju u ovaj proces kako bi osigurale da se poštuju pravila u cilju zaštite zdravlja svih građana.
Ponovio je apel na roditelje da svoju djecu vakcinišu shodno kalendaru obavezne imunizacije prije odlaska u vrtiće i škole.
“U tim opštinama Ministarstvo zdravlja zajedno sa Institutom za javno zdravlje i lokalnim vlastima sprovodi pojačane mjere, kao što su: preporuke o izolaciji oboljelih, liječenje oboljelih, praćenje njihovog stanja, postekspoziciona vakcinacija kontakata kod kojih je to moguće, intenzivne aktivnosti promocije vakcinacije putem medija, pozivanje roditelja na vakcinaciju, testiranje svih slučajeva kod kojih se sumnja na morbile, provjera vakcinalnih statusa zaposlenih itd”, pojasnio je on.
Izazovi izmjena zakona
Vakcinacija je obavezna prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, a pored malih boginja, obavezna je i protiv tuberkuloze, difterije, tetanusa, velikog kašlja, dječje paralize, epidemijskih zauški, rubele, virusnog hepatitisa B i hemofilusa influence tipa B.4.
I pored te zakonske obaveze, za čije kršenje se, u slučaju vakcinacije protiv malih boginja, najčešće izriču opomene ili jednokratne novčane kazne, Ministarstvo priznaje izazove u primjeni restriktivnih izmjena zakona.
Na pitanje zbog čega je to tako, ministar odgovara da strategija uključuje sagledavanje mogućnosti zakonskih izmjena, ali samo uz široki konsenzus svih relevantnih resora, kao i cjelokupne javnosti.
“Radi se o veoma kompleksnom društvenom pitanju koje se tiče ne samo javnog zdravlja, već i prava djece na školovanje, kao i na inkluzivnost sve djece u smislu predškolskog vaspitanja”, ističe dr Šimun.
On je poručio da će u narednom periodu, osim edukacije i pojačane kontrole, raditi na unapređenju zakonodavnog okvira kako bi se osigurala veća usklađenost sa zakonom, a istovremeno obezbijediti da roditelji i staratelji budu svjesni važnosti vakcinacije, ne samo za zdravlje svoje djece, već i za širu zajednicu.
Pobjeda / CdM
