Kontaminacija 63 radnika lučkotransportnog preduzeća Port of Adria (PoA) ogolila je svu neefikasnost sistema zaštite i zdravlja na radu na koju Unija slobodnih sindikata godinama ukazuje u zvaničnim obraćanjima državnim adresama uz zahtjeve da se formira referentna ustanova za medicinu rada koja bi dijagnostikovala profesionalna oboljenja i doprinijela prevenciji u ovoj oblasti. To je saopšteno na zajedničkoj konferenciji zamjenice generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata Ivane Mihajlović i predsjednika Sindikalne organizacije radnika PoA Zorana Martinovića, piše Pobjeda.
Prema riječima Mihajlović, do sada sa državnih adresa nije bilo sluha za zahtjeve Unije, niti je ijedna inicijativa uključena u strateška dokumenta rađena u prethodnom periodu što je za posljedicu imalo i nesnalaženje i lutanje u odgovoru na izloženost radnika teškim metalima.
Kako je kazala, konferencija za medije je pokušaj da se pomogne svim zaposlenima u Crnoj Gori tako što će se uputiti apel nadležnima da pod hitno krenu u formiranju referentne ustanove za medicinu rada.
“Zaštita i zdravlje na radu nijesu ono što bi po Ustavu i zakonima trebalo da budu, a to je djelatnost od javnog interesa, već su u drugom planu i ne daje im se prioritet koji bi trebalo da imaju. Smatramo da nemamo luksuz da izgubimo još koju godinu dok shvatimo da nam je ovo prijeko potrebno i nužno”, istakla je ona.
Lutanje za nadležnima
Predsjednik Sindikata zaposlenih u PoA Zoran Martinović kazao je da je zdravstveno stanje kolega koji su upućeni u Beograd na Institut ,,Dragomir Karajović“ stabilno.
“Razgovarao sam sa jednim od kolega. U dobrom su stanju, nije da su imali nekakvih tegoba, stabilno su i nadamo se da će sve biti u redu”, naveo je on.
Ukazao je na činjenicu da su radnici kojima je dijagnostikovana povišena vrijednost olova u krvi izgubili tri sedmice od momenta testiranja do upućivanja na dodatne pretrage i liječenje u inostranstvu zbog činjenice da u Crnoj Gori ne postoji adekvatan sistemski odgovor.
“Tek kada se minulog ponedjeljka informacija pojavila u medijima, uslijedila je i reakcija zdravstvenog sistema i političara. Ne želim sistem u kojem pravo na zaštitu zdravlja i efikasne procedure zavise od toga što će i kako će reagovati neki političari ili institucije”, rekao je Martinović navodeći da su kao sindikalna organizacija preuzeli sve da se omogući adekvatan tretman i liječenje.
Martinović je naglasio da je tražio da se provjeri da li je organizacija posla u pitanju, sam sistem rada ili zaštitna oprema.
“Nikoga nijesmo direktno osudili. Da li je sistem organizacije posla zatajio, to neko drugi treba da kaže”, naveo je on ističući da je to pitanje za nadležne institucije.
Potvrdio je da je u posjedu informacija da je grupa radnika podnijela krivičnu prijavu protiv N. N. lica zbog situacije u kojoj su bili izloženi povišenim vrijednostima teških metala.
“U ponedjeljak sam dobio poziv od inspektora za privredni kriminal. Pošto nijesmo locirali uzrok koji je doveo do ovoga, odnosno ne znamo kako je došlo do toga, nijesam mogao da uputim na onoga ko je krivac. Pitali su da li mogu da donesem medicinski nalaz od kolega, ali sam im rekao da ja to ne mogu sam da donesem”, rekao je Martinović.
Potvrdio da je poslodavac imao razumijevanja za nastalu situaciju i nakon što je utvrđeno prisustvo povišenih vrijednosti olova, a kod nekih i cinka u krvi, nikoga nije pritiskao da radi i obećao je podršku u liječenju.
Dodao je da je, s obzirom na činjenicu da se olovo prvo razlaže u krvi, pa u mišićima, pa u kostima, urađeno uporedo i novo testiranje kod prve grupe pregledanih radnika, a uzorci urina preko privatne laboratorije iz Bara poslati u inostranstvo, a rezultati se očekuju iz Berlina.
Njemu je za brigu činjenica da nakon prvog talasa testiranja, pojedini zaposleni koji nemaju dodira sa zonom pretovara olovnog koncentrata su individualnim testiranjem utvrdili da imaju iznadprosječne vrijednosti olova u krvi.
“Postavlja se pitanja odakle i kako, odnosno na koji način su oni kontaminirani. Ni ja ne radim direktno na pretovaru, i nijesam se još testirao, ali nakon ovoga mogu očekivati i da ja imam problem”, naveo je Martinović koji je na konferenciji pojasnio put koji su morali da prođu radnici da bi uopšte doprli do adekvatne ustanove koja bi ozbiljno razmotrila njihov problem.
Kazao je da na testiranje čeka još oko 100 radnika ovog preduzeća.
Na pitanje Pobjede da li bi bilo očekivano i da Luka Bar, čiji terminali okružuju područje preduzeća Port of Adria, takođe sprovede testiranje radnika, kazao je da može samo da prenese nezvanične informacije da će vjerovatno i ta firma to odraditi.
Bolovanja pod lupom, bolesti bez šifre
Mihajlović je podsjetila da je USSCG, osim isticanja problema nepostojanja ustanove koja bi se bavila pitanjem medicine rada na pravi način, pokušala da kroz strateške dokumente utiče na promjene u ovoj oblasti.
Da je makar dio onoga na šta su ukazivali i predlagali prihvaćeno, danas, kako je navela, ne bismo imali situaciju u kojoj smo se našli.
“Zamislite da nijesmo izgubili vrijeme da utvrdimo koja institucija sistema je nadležna ili nije nadležna da odgovori na ovaj problem. Zamislite da su kolege mogle odmah da ostvare pravo na spriječenost na rad i ostvare naknadu za to. Prinuđeni smo da čekamo i tražimo pomoć i podršku od specijalizovanih ustanova u drugim zemljama. Da su donosioci odluka imali sluha, već bismo uživali benefite te takve institucije”, kazala je Mihajlović.
Navela je da država godinama nastoji da dokaže metode i načine zloupotrebe prava na bolovanje, a sa druge strane ljudi koji su stekli neka profesionalna oboljenja nemaju načina da to dokažu i zaštite svoje zdravlje već su prinuđeni da rade u punom kapacitetu, jer ih sistem ne prepoznaje, odnosno ne postoji referentna zdravstvena ustanova za medicinu rada koja bi njihove probleme potvrdila i dijagnostikovala.
Ukazuje da nepostojanje zvanične statistike ili evidencije o ovim oboljenjima donosioci odluka koriste da prikažu da stanje ipak nije alarmantno.
“To što od 2015. nemamo registrovanih profesionalnih oboljenja govori samo da nemamo postojanje referentne ustanove niti procedure o slanju naših radnika u neke druge zemlje na uspostavljanje dijagnoze. Čak iako odu i dobiju dijagnozu, ona se ne može primijeniti i prihvatiti u našem sistemu”, upozorila je Mihajlović, ističući da sve okolnosti upućuju na potrebu da se ovo pitanje konačno riješi na pravi, dugoročan način i na dobrobit radnika.
Pretovar se nastavlja, mijenja se lokacija
Prema informacijama Pobjede, pretovar rude sa olovom se nastavlja, ali će biti nastavljen u skladištu 14, koje se, za razliku od „petice“ u kojoj je do sada rađeno, nalazi bliže susjednom naselju Stara bolnica čiji mještani su prethodne dvije godine protestovali zbog manipulacije rasutim teretima i pretovara rude bakra koju je radila Luka Bar.
Martinović je juče na konferenciji potvrdio da će pretovar olovne rude biti nastavljen, ali da će posao i radnike koji će na tome raditi obezbijediti špediter posla i da to nema veze sa Port of Adria čiji zaposleni zbog nastale situacije neće biti angažovani na poslu.
Za razliku od prije sedam godina, kada je u PoA startovao pretovar rude, a ona bila skladištena na otvorenom, proteklih godina je izmijenjena procedura manipulacije teretom.
Ruda se sa kamiona kipuje direktno u zatvorena skladišta, iz njih se puni u kontejnere koji se potom utovaraju na brodove.
Na pitanje kako komentariše situaciju da su od prošle godine, prema zvaničnim izvještajima CETI, u krugu Luke bile povišene vrijednosti olova i arsena, Martinović je kazao da je to pitanje za odgovorne institucije koje nijesu učinile ništa do prije nekoliko dana da o tome izvijeste javnost ili preporuče postupanja i ponašanje u skladu sa tim.
Pobjeda / CdM