Prema zvaničnim podacima, sve je više žena koje prvi put postaju majke poslije 40. godine života. Takve odluke sa sobom nose zdravstvene rizike, ali ima i nekih prednosti, slažu se stručnjaci. Ginekološkinja Mima Fazlagić kaže za N1 da su prve trudnoće u petoj deceniji veoma rizične, ali to, navodi, zavisi od žene i njenog zdravstvenog stanja.
Šanse za potomstvo u petoj deceniji jesu manje, ali mogućnost za ostvarivanje u ulozi roditelja postoji i poslije 40. godine.
Država je još ranije pomjerila starosnu granicu za vantjelesno začeće, pa žene do 45. godine ovu proceduru mogu obaviti na teret zdravstvenog osiguranja u više državnih i privatnih klinika. U nekim gradovima je ta granica pomjerena i do 50. godine.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku kažu da se u Srbiji godišnje porodi oko 2.500 žena koje su u životnom dobu od 40 do 45 godine.
„Sve je više majki koje rađaju poslije 40. godine, te godine su obično ‘rezervisane’ za drugu ili treću trudnoću, ali imamo sve više primjera da u tim godinama žene rode svoje prvo dijete“, kaže za N1 dr Fazlagić.
Trudnoća u tim godinama jeste rizična, ali to, dodaje, zavisi od svake žene, svaka priča je individualna.
Kada je najbolje?
Prema nauci, u pogledu reproduktivne sposobnosti, najbolje doba za žene su dvadesete godine. U tridesetim, plodnost žena počinje polako da opada, a to se dešava naročito poslije 35. godine. Međutim, plodnost žena traje sve do menopauze, a ona obično nastupa u petoj deceniji života.
Zbog toga su šanse za začećem nakon 40. godine znatno manje, jer se smanjuje i količina i kvalitet jajnih ćelija. Sa godinama raste i rizičnost trudnoće, pa tako poslije 40. godine raste rizik od pobačaja.
„Novi izazov za ljekare je vještačko začeće sa donacijama, koje je odobreno do 50. godine. Imamo primere da dođu žene sa 46, 47 godina, kada je organizam stariji, a vrlo često imaju i neka hronična oboljenja, što dodatno komplikuje stvari“, navodi dr Fazlagić.
Ali sa druge strane, te žene su, naglašava, jako motivisane, pristupaju sa velikom odgovornošću, savesne su i pridržavaju se svih saveta.
„One su više uplašene, jer su svjesne rizika, ili su već imale ranije pokušaje koji nisu uspjevali. Za svakog ljekara su te žene i profesionalni izazov… Jer, vrlo je lako da nastane nešto od patologije“, kaže sagovornica N1.
Dodaje, međutim, da ima i primjera gdje se te trudnoće lako iznesu.
Ali, one su, kaže dr Fazlagić, izuzetak od pravila.
Ono što dodatno komplikuje začeće kod žena u petoj deceniji su eventualne hronične bolesti, poput dijabetesa ili oboljenja štitaste žlezde.
„Komplikacije u trudnoći koje se javljaju su visok pritisak, gestacijski dijabetes, hipotiroidoza… Žene budu jako opterećene, jer znaju da im je to posljednja šansa“, kazala je dr Fazlagić.
Ljekari iznose i podatke da su šanse da sa 40 godina ostanete trudni negdje oko 20 odsto, drugačije rečeno, šanse po jednom ciklusu da žena ostane trudna sa 25 godina su oko 25 odsto, a sa 40 godina svega pet odsto.
Rađanje u kasnijim godinama povećava i rizik od genetskih anomalija ploda, spontanih pobačaja, prevremenog porođaja i drugih komplikacija.
Dokazano je i da žene nakon 35. godine života imaju preko 50 odsto genetskih loših embriona, a sa godinama taj procenat raste, govore podaci.
Prva trudnoća poslije 45.
Prema riječima dr Fazlagić, poslije 45. godine jako je teško da se govori o prirodnoj prvoj trudnoći žene.
„Ona je gotovo nemoguća, jer ako žena nije nijednom do tada ostala trudna, vrlo je vjerovatno da već postoji neki problem sa začećem“, pojasnila je dr Fazlagić.
Međutim, roditeljstvo u petoj deceniji ima i svojih prednosti. Ostvareni ste u ostalim životnim ulogama, zreliji ste i iskusniji i spremniji za ulogu roditelja.
A zahvaljujući savremenoj medicini i tehnologiji, broj rođene zdrave djece među ženama u kategoriji iznad 35 i 40 godina, iz godine u godinu raste sve više.
Istraživanje o kasnoj trudnoći
Kasnija trudnoća, pokazalo je jedno istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu „Journal of the American Geriatrics Society“, ima pozitivan uticaj na mozak majke, odnosno naučnici kažu – sprečava gubitak pamćenja kasnije u životu.
U istraživanju je, kako se navodi, učestvovalo 830 žena koje su bile u postmenopauzi, a naučnici su bilježili njihovo verbalno pamćenje, funkcionalne vještine i opšte spoznaje. Takođe su proučavali godine u kojoj su žene dobile svoju prvu menstruaciju, kada su zatrudnele, koliko su trudnoća do tada imale i još neke slične faktore kako bi došli do odgovora na pitanje kako je trudnoća, s obzirom na njihove godine, uticala na njihovo mentalno zdravlje.
Rezultati su pokazali da su žene koje su rodile nakon 35. godine imale bolje pamćenje, dok su majke koje su svoje prvo dijete dobile u ranijim godinama, između 15. i 24. godine, imale lošije zdravlje, kao i slabije funkcionalne vještine u svojim četrdesetim.
N1 Beograd