prim. dr Jadranka Lakićević
spec. interne medicine, onkolog
Maligne bolesti karakteriše nekontrolisano umnožavanje tumorskih ćelja i njihova sposobnost širenja u okolna tkiva (invazivnost) i udaljene organe (metastatičnost). Kada su geni (djelovi DNK) koji regulišu rast i diferencijaciju ćelija izmijenjeni (mutirani) normalna ćelija se transformiše u malignu putem kompleksnih mehanizama. Genetske promjene se mogu desiti kao slučajne greške u DNK tokom diobe ćelija; pod uticajem kancerogena (materija koje izazivaju rak kao što su hemikalije u duvanskom dimu, sunčevi UV zraci ili humani papiloma virus) ili se nasljeđuju od roditelja. Genske promjene u tumorskim ćelijama se ne mogu prenijeti na potomstvo. Mutacije koje povećavaju rizik od raka mogu se nasljediti ukoliko su prisutne u polnim ćelijama roditelja. Do 10% svih malignih tumora može biti uzrokovano nasljednim genetskim promjenama.
Faktori rizika
Faktori rizika povećavaju vjerovatnoću da će se razviti maligna bolest. Na neke od njih se može uticati (preventabilni faktori rizika), dok na druge ne može (godine, pol, porodični i nasljedni fakori).
Pušenje cigareta/upotreba duvana
Upotreba duvana je vodeći uzrok nastanka i smrtnosti usljed malignih bolesti. Ljudi koji koriste duvanske proizvode ili oni koji su redovno izloženi duvanskom dimu (što se naziva pasivnim pušenjem) imaju povećan rizik za nastanak maligniteta. Duvanski proizvodi sadrže brojne hemikalije koje oštećuju DNK. Upotreba duvana izaziva različite maligne tumore uključujući karcinom pluća, karcinom grkljana, usne šupljine, ždrijela, jednjaka, mokraćne bešike, bubrega, jetre, želuca, pankreasa, debelog crijeva i grlića materice. Trebalo bi naglasiti da ne postoji bezbjedan nivo upotrebe duvana!
Gojaznost
Kada je količina energije koja se unosi hranom, veća od njene potrošnje dolazi do povećanja tjelesne težine i nagomilavanja masti u organizmu.
Gojaznost predstavlja važan faktor rizika povezan sa karcinomom debelog crijeva, karcinomom dojke u menopauzi i karcinomom jednjaka, pankreasa, materice (endometrijuma), bubrega, a smatra se da je i vjerovatan faktor rizika za karcinom žučne kese.
Alkohol
Pretjerano konzumiranje alkohola povećava rizik za nastanak karcinoma glave i vrata, karcinoma jednjaka, debelog crijeva, dojke kao i karcinoma jetre.
Rizik za nastanak malignih tumora zavisi od količine i vrste alkoholnih pića koja se konzumiraju. Rizik se značajno uvećava kod osoba koje koriste i duvan.
Zračenje
Zračenje predstavlja energiju u obliku čestica velike brzine ili elektromagnetnih talasa. Izloženost zračenju (prvenstveno UV i jonizujućem zračenju) je jasno povezana sa nastankom raka. Postoje obimni epidemiološki i biološki dokazi da je izlaganje jonizujućem zračenju odgovorno za razvoj malignih tumora hematološkog sistema, karcinoma dojke, pluća i karcinoma štitaste žlijezde.
Izloženost sunčevom ultraljubičastom (UV) zračenju dovodi do nastanka malignih tumora kože. Takav efekat imaju i lampe za sunčanje i kabine za sunčanje (solarijumi) koje emituju vještačko UV zračenje.
Ishrana
Pravilna ishrana predstavlja unošenje odgovarajuće količine raznovrsnih namirnica koje obezbeđuju energiju i hranljive materije koje su potrebne organizmu za njegov normalan razvoj i funkcionisanje.
Brojni faktori u ishrani mogu uticati na rizik od nastanka malignih bolesti: vrsta namirnica, načini pripreme hrane, prisustvo aditiva i konzervansa, kao i ukupan kalorijski balans.
Pokazano je da nedovoljan unos biljnih vlakana, mesne prerađevine i prekomjeran unos crvenog mesa povećavaju rizik za nastanak karcinoma debelog crijeva.
Velika količina masnoća životinjskog porijekla u ishrani povezana je sa povećanim rizikom za nastanak karcinoma dojke, karcinoma debelog crijeva i tijela materice.
Infekcije
Procjenjuje se da infektivni agensi izazivaju oko 13% svih slučajeva raka. Infekcija onkogenim sojevima humanog papiloma virusa (HPV) se smatra neophodnim događajem za kasniji nastanak karcinoma grlića materice. Onkogeni sojevi HPV-a su takođe povezani sa karcinomom penisa, karcinomima vagine, anusa i orofarinksa.
Ostali infektivni agensi povezani sa malignim oboljenjima su virus hepatitisa B i hepatitisa C (karcinom jetre), Epstein-Barrov virus (limfom, karcinom ždrijela i grkljana) i Helicobacter pilori (karcinom želuca). Osobe zaražene virusom humane imunodeficijencije (HIV) imaju povećan rizik za nastanak različitih malignih tumora: Kapošijevog sarkoma, limfoma, karcinoma grlića materice, anusa, pluća, jetre i grla.
Određeni paraziti su povezani sa nastankom karcinoma žučnih puteva i mokraćne bešike.
Fizička aktivnost
Fizička aktivnost se definiše kao kretanje tijela koje nastaje radom mišića, a koje dovodi do potrošnje energije. Obuhvata hodanje, trčanje, vožnju bicikla, plivanje, obavljanje kućnih poslova, vježbanje i bavljenje sportskim aktivnostima.
Fizička aktivnost pomaže u održavanju optimalne tjelesne težine, regulisanju rada određnih hormona, poboljšavanju rada kardiovaskularnog sistema, kao i organa za varenje.
Fizička aktivnost smanjuje rizik od više različitih malignih tumora: karcinoma bešike, dojke (u postmenopauzi), debelog crijeva, endometrijuma, jednjaka, bubrega i želuca.
Prevencija
Veliki broj malignih bolesti se može spriječiti (prevenirati).
Primarna prevencija malignih oboljenja označava eliminisanje faktora rizika ili smanjenje njihovoj izloženosti, kao i uvođenje zdravih životnih navika. Vakcinacija protiv određenih virusa je jedna od mjera primarne prevencije.
Sekundarna prevencija obuhvata prepoznavanje ranih simptoma bolesti i skrining. Skrining podrazumijeva redovne preglede kod osoba određenog pola i godina starosti, a koje nemaju nikakve simptome bolesti.
Metodama sekundarne prevencije moguće je bolest otkriti u početku, kada je liječenje jednostavnije, a mogućnost izliječenja veća.
U skladu sa važećim međunarodnim i nacionalnim preporukama u Crnoj Gori se sprovode skrining programi za rano otkrivanje karcinoma dojke, grlića materice i debelog crijeva. Treba naglasiti da je važno da se osobe koje dobiju poziv za skrining program, odazovu i učestvuju u njemu.
Procjenjuje se da se od 30 do 50% slučajeva raka može spriječiti
promjenom načina života.
Međunarodna agencija za istraživanje raka i Evropska komisija Evropske unije su 2016. godine izdale četvrtu verziju „Evropskog kodeksa protiv raka“ u kojem se navodi:
1. Nemojte pušiti! Ne koristite duvan u bilo kojem obliku.
2. Obezbijedite da Vaš dom i Vaše radno mjesto budu bez
duvanskog dima.
3. Održavajte optimalnu tjelesnu težinu.
4. Budite fizički aktivni u svakodnevnom životu.Ograničite vrijeme koje provodite sjedeći.
5. Hranite se zdravo:
– jedite dosta integralnih žitarica, mahunarki, povrća i voća
– ograničite unos visokokalorične hrane (sa puno šećera ili masti) i izbjegavajte konzumiranje zaslađenih napitaka
– Izbjegavajte industrijsko obrađeno meso; ograničite unos crvenog mesa i hranu sa puno soli.
6. Ako pijete bilo koju vrstu alkohola, ograničite unos. Da bi se spriječila pojava raka, bolje je ne piti alkohol.
7. Izbjegavajte pretjereno izlaganje suncu, što posebno važi za djecu. Koristite zaštitna sredstva. Ne koristite solarijume.
8. Na radnom mjestu se zaštitite od kancerogena i primjenjujte mjere zaštite.
9. Saznajte da li ste izloženi zračenju radona u vašem domu. Preduzmite mjere za smanjenje visokog nivoa radona.
10. Za žene:
– Dojenje smanjuje rizik za rak kod majke. Ako možete, dojite bebu. Hormonska supstituciona terapija povećava rizik od nastanka određenih karcinoma. Ograničite upotrebu tih lijekova.
11. Ukjučite vašu djecu u programe vakcinacije za:
– Hepatitis B (za novorođenčad)
– Humani papiloma virus (HPV) (za djevojčice)
12. Učestvujte u organizovanim programima za skrining
– raka debelog crijeva ( žene i muškarci)
– raka dojke (žene)
– raka grlića materice (žene)
Upozoravajući znaci i simptomi:
1. Izraslina/uvećanje na bilo kom dijelu tijela (dojka, žlijezde)
2. Promjene na koži (rana koja ne zarasta)
3. Promjena izgleda, oblika veličine ili boje mladeža
4. Dugotrajna promuklost ili kašalj
5. Otežano gutanje
6. Promjene u pražnjenju crijeva i bešike
7. Neuobičajeno krvarenje (iz vagine; pojava krvi u stolici ili mokraći)
Ovi simptomi mogu biti vezani za druga stanja, ali zahtijevaju pregled ljekara! Ne treba čekati da se javi bol – rani karcinom najčešće ne uzrokuje bol.
Literatura:
1. https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention
2. https://cancerprogressreport.aacr.org
3. https://www.cancer.net/navigating-cancer-care/prevention-and-healthy-living
4. https://cancer-code-europe.iarc.fr/index.php/en/
Add comment