Sudbina britanskog državnog zdravstva je u rukama vlade Rišija Sunaka. Dvije godine neumornog rada bez adekvatne zarade tokom pandemije i sve veće zdravstvene administracije dovele su do blokade ovog sektora. Na listama čekanja na medicinske intervencije je oko četiri miliona građana. Ako povećanje plata ne bude dogovoreno ubrzo, slijede novi štrajkovi i novi rizici za pacijente.
Na specijalističke preglede i operacije čeka se i do dvije godine, a u posljednje vrijeme na prijem u bolnicu i po nekoliko desetina sati zbog čega, procjenjuju hitne službe, nedeljno nepotrebno umre oko tri stotine ljudi.
Dr Omar Nafusi, šef urgentnog centra Kraljevske bolnice u Barkširu, ističe da je ovo uvijek najteži dio godine za zdravstvo.
– Svake godine je sve teže i nešto mora da se promijeni, jer mi više ovako ne možemo – upozorio je dr Nafusi.
-Državno zdravstvo se ruši. Vlada ništa ne preduzima, jer ne ulaže u ljude – smatra predsjednica sindikata zdravstvenih radnika Unoson Kristin Mekena.
Medicinske sestre i osoblje hitne pomoći štrajkovali su u decembru i najavljuju nove štrajkove za drugu polovinu januara.
– Na početku je mnogo ljudi podržavalo štrajkove, ali pošto vlada odugovlači pregovore, i štrajkovi se nastavljaju, raspoloženje prema njima postaje negativno i to me prilično brine – kazao je advokat Džejms Pajper.
Ministar zdravlja Stiv Barkli nije popustio ni za pedalj pred zahtjevima da se plate, već uvećane za 4,75 odsto, dodatno povećaju. Umiješao se i premijer koji je imao sastanak sa predstavnicima zdravstva.
Prof. dr Fil Banfild, predsjednik britanske Ljekarske komore, smatra da “situacija ubrzano prerasta u vanredno stanje na nivou cijele države”.
Svi se slažu da rješenje nije u novcu, već u dubokim korjenitim promjenama, debirokratizaciji i viziji, kojih trenutno nema.
Za to vrijeme građani se dijele na one koji mogu i one koji ne mogu da plate privatnog ljekara i sebi time često spasu život. RTS
