Globalni gubitak oprašivača uzrokuje oko 500.000 ranih smrti godišnje jer direktno utječe na smanjenje obezbjeđivanja zdravom hranom, pokazala je najnovija studija objavljena u časopisu Environmental Health Perspectives, piše The Guardian.
Tri četvrtine usjeva zahtijeva oprašivanje, ali populacije mnogih insekata oprašivača u oštrom su padu. Posljedica toga je neadekvatno oprašivanje, što pak uzrokuje gubitak od 3 do 5 posto u proizvodnji voća, povrća i orašastih plodova.
Manja proizvodnja ovih vrsta plodova znači i njihovu manju potrošnju. Posljedično, manja konzumacija ove vrste hrane znači da se oko 1 posto svih smrti – odnosno oko 500.000 preranih smrti godišnje može pripisati padu populacije insekata oprašivača, tvrde naučnici.
Istraživači su proučavali smrtnost uzrokovanu srčanim bolestima, moždanim udarom, dijabetesom i nekim vrstama raka odnosno, onim bolestima koje se mogu prevenirati zdravijom prehranom. Na osnovu toga izradili su prvu studiju koja kvantificira zdravlje ljudi na osnovu nedovoljne količine divljih oprašivača insekata.
Studija se temelji na podacima sa stotina farmi širom svijeta, informacijama o prinosima i zdravstvenim rizicima povezanim s prehranom te računalnim modelom koji prati globalnu trgovinu hranom.
– Kritični dio koji je nedostajao u raspravi o bioraznolikosti bio je nedostatak direktnih veza s ljudskim zdravljem. Ovo istraživanje utvrđuje da gubitak oprašivača već utiče na zdravlje ljudi u razmjeru s drugim globalnim činiocima rizika za zdravlje, poput raka prostate ili poremećaja zavisnosti -rekao je dr Samuel Myers, sa Univerziteta Harvard TH Chan School of Public Health i viši autor studije, te dodao da postoji rješenje – uvođenje praksi koje su pogodne za oprašivače.
To uključuje povećanje obilja cvijeća na farmama, smanjenje upotrebe pesticida, posebno neonikotinoida, i očuvanje ili obnavljanje obližnjih prirodnih staništa.
– To postaje ekonomski isplativo kroz povećanu proizvodnju. Ipak, i dalje postoje golemi izazovi u obnavljanju populacije oprašivača na globalnom nivou – istakao je dr Myers.
U insekte oprašivače spadaju pčele (pčele medarice, samotne vrste, bumbari); polenske ose; mravi, muve, uključujući pčelinje muve, leptirice i komarci, lepidopteri, i leptiri moljci i cvjetne bube. Određene biljke oprašuju i slijepi miševi i ptice, ali i majmuni, lemuri, oposumi, glodavci i neki gušteri. Među oprašujućim pticama su kolibri i medarice.
– Procijenili smo da svijet trenutno gubi 4,7 posto ukupne proizvodnje voća, 3,2 posto povrća i 4,7 posto orašastih plodova – rekli su istraživači. Upotrijebili su zatim ekonomski model kako bi pratili na koji način će ti gubici uticati na prehranu ljudi širom svijeta. Koristili su već dobro poznate podatke o tome kako smanjenje voća, povrća, mahunarki i orašastih plodova u prehrani utiče na zdravlje ljudi i pomoću tog podatka napravili procjenu broja preranih smrti.
– Globalno, konzumiramo previše usjeva oprašenih vjetrom, pšenice, riže, kukuruza, ječma koji su bogati ugljikohidrata, ali imaju relativno malo hranjivih materija, što dovodi do epidemije pretilosti i dijabetesa širom svijeta. Ne jedemo dovoljno voća i povrća, od kojih su većini potrebni insekti za oprašivanje – kazao je prof. David Goulson sa Univerziteta u Sussexu u Ujedinjenom Kraljevstvu, koji nije bio dio istraživačkog tima.
On je istakao da loše zdravlje, gubitak posla i invaliditet zbog lošije prehrane takođe bi imali velike uticaje na zdravstvene usluge i državne budžete. Danas.hr
