Novi Sad je bio domaćin Prvog kongresa palijativne medicine Srbije, koji je okupio stručnjake iz zemlje i inostranstva iz oblasti palijativne medicine, onkologije, neurologije i pulmologije. Tokom dvodnevnog skupa, razmijenili su iskustva o terapijama i metodama liječenja, koji su značajni za sve oboljele koji zahtijevaju palijativno zbrinjavanje.
Prvi Kongres palijativne medicine u Srbiji je još jedan korak u unaprjeđenju palijativnog zbrinjavanja kojim će ljekari različitih specijalnosti poboljšati kvalitet života pacijenata oboljelih od neizlječivih bolesti. Ideja je da se palijativno zbrinjavanje integriše u sve medicinske oblasti, s obzirom na to da je povećan broj osoba oboljelih od neizlječivih bolesti kojima je potrebno palijativno zbrinjavanje.
-To je jedan sveobuhvatni holistički režim koji podrazumijeva ne samo liječenje fizičkih simptoma bolesti već i posmatranje čovjeka u cjelosti kao cjelokupno biće sa svim svojim ne samo fizičkim nego i psihološkim, socijalnim, duhovnim problemima – rekao je Tomi Kovačević, predsjedavajući prvom kongresu.
Pokrajinska vlada je u proteklih 6 godina uložila značajna sredstva u opremanje i infrastrukturu zdravstvenih objekata te je, kako je istakla pomoćnica pokrajinskog sekretara za zdravstvo, spremna za uvođenje palijativnog zbrinjavanja. Sve Opšte bolnice u Vojvodini imaju palijativna odjeljenja sa određenim brojem kreveta za te pacijente.
-Planom mreže koji je napravljen 2019-te godine bila je predviđena ustanova koja će se baviti palijativnim zbrinjavanjem i po završetku rada kovid bolnice uspjeli smo da opremimo i da počnemo sa radom sa ovakvom vrstom zbrinjavanja pacijenata sa 50 postelja u bivšoj Kovid bolnici na Mišeluku – rekla je dr Snežana Bojanić, pomoćnica Pokrajinskog sekretara za zdravstvo.
Taj potez Univerzitetskog kliničkog centra Vojvodine, u čijem sastavu se nalazi Kovid bolnica je pozdravila i ministarka zdravlja, Danica Grujičić.
-Ja vidim da je Mišeluk već krenuo, kod nas je neki pravni problem sa Batajnicom i mi ćemo to tamo uvesti. Međutim, po mojim analizama, bolnice u Srbiji su popunjene svega 50 posto, znači da svaka bolnica može da odvoji određeni broj kreveta, očito ne mali, upravo za takve pacijente – rekla je Grujičić.
Ona je podsjetila građane na to da se na palijativno zbrinjavanje primaju onkološki, neurološki, kardiovaskularni i drugi teški pacijenti, koji ne mogu neko vrijeme da se brinu sami o sebi, do oporavka, a najduže tri nedelje, nakon čega se otpuštaju kućama. Ministarka je istakla da u Srbiji trenutno ima devetoro specijalista palijativne medicine, što je nedovoljan broj, ali se tim poslom, kako je rekla, mogu baviti i iskusni internisti i najavila da će se u narednom periodu zalagati za to da se što veći broj ljekara odlučuje za gerijatrijsku palijaciju, za kojom je posljednjih godina povećana potreba.
RTV
Dodajte komentar