Gerald Gas iz Njemačkog udruženja bolnica ocijenio je da je ekonomska situacija u bolnicama dramatična, kao i da u prosjeku one troše samo šest eura dnevno po pacijentu. Prema njegovim riječima, oko 80 odsto bolnica je u minusu navodeći da nijesu dobili nadoknadu za inflaciju i enormno povećane troškove, što se na kraju odražava i na ishranu.
Zdrava ishrana je ključna u bolnicama. Međutim, stvarnost je često drugačija, a u prosjeku se dnevno potroši šest eura po pacijentu. Dijana Rubin, šefica klinike Vivantes u Berlinu i članica upravnog odbora Njemačkog društva za medicinsku ishranu, istakla je značaj ishrane za oporavak pacijenata.
-Zdrava i prilagođena ishrana u bolnicama je izuzetno važna, bez obzira da li je operacija ili se sprovodi liječenje raka. Na cio proces oporavka utiče ishrana. Kvalitetna ishrana smanjuje broj komplikacija i može čak da spriječi fatalne ishode – rekla je Rubin, piše Dojče vele.
Bolnice bi željele da ponude kvalitetnije proizvode, ali za to, nažalost, nema novca. Problem je što bolnice dobijaju paušalni budžet po pacijentu za sve troškove.
Otprilike četvrtina pacijenata je već neuhranjena kada stignu u bolnicu. Tokom boravka mnogi izgube dodatnu težinu, što povećava rizik od trajne nepokretnosti. Ovu situaciju prvo treba prepoznati. U klinici Vivantes svaki hospitalizovani pacijent se detaljno pregleda radi moguće pothranjenosti i po potrebi dobija liječenje od cijelog tima za ishranu. Međutim, samo oko pet odsto klinika nudi ovaj nivo njege.
Studija Swiss Effort pruža relevantne podatke. Naučno je ispitano 2.000 neuhranjenih pacijenata – 1.000 je primalo uobičajenu bolničku ishranu, dok je druga polovina individualno liječena obrocima bogatijim kalorijama, proteinima, vitaminima i hranljivim materijama. Rezultati su jasni: pacijenti sa boljom ishranom imali su znatno manje komplikacija, a rizik od smrti im je bio čak 35 procenata manji.
Klinika Izar u Minhenu takođe se bori sa pritiscima štednje. Već deset godina rade na konceptu optimizacije sa motom: štedjeti gdje je moguće, ali ne na zdravoj ishrani. Klinika sada nudi 50 odsto organske hrane. Takođe, povoljno nabavlja namirnice koje se ne prodaju iz estetskih razloga i koje bi inače bile bačene.
Andreas Volf, zadužen za finansije klinike, ovaj pristup vidi kao dvostruku korist.
-Ovo je, s jedne strane, mjera protiv rasipanja hrane, a s druge, način da se pacijentima i zaposlenima ponudi zdrava, ekološki prihvatljiva hrana, bez ekonomskih gubitaka – istakao je Volf.
Uštede se sprovode u drugim oblastima. Na primjer, mnogi proizvodi, kao što su zavoji, se šalju u konsolidovanim pošiljkama, čime se štede troškovi centralnog skladišta. Taj ušteđeni novac se zatim ulaže u zdravu ishranu.
Namjenska aplikacija za naručivanje hrane povezana je sa brojnim bolničkim odjeljenjima, uključujući planiranje kreveta, i direktno sa kuhinjom. Aplikacija prepoznaje kada pacijent ima zakazanu proceduru, da li je gladan, kada je primljen u bolnicu i kada će je napustiti. Na ovaj način se sprječava da hrana ostane neiskorišćena ili da se vrati.
-Na taj način kupujemo manje namirnica. Proizvodimo manje obroka koji na kraju nijesu potrebni i bacamo manje ostataka hrane – kazao je Volf.
Na ovaj način klinika uštedi nekoliko stotina hiljada eura godišnje. Međutim, čak i u klinici Izar, subvencije za hranu bi bile od pomoći. Trenutni nivo usluge se jedva održava, a investicije često kasne.
Brojni ljekari iz različitih bolnica su još 2022. godine uputili otvoreno pismo ministru ishrane Džemu Ozdemiru (Zeleni) i ministru zdravlja Karlu Lauterbahu (SPD), u kojem su tražili adekvatan budžet za bolničku ishranu. Ministarstvo zdravlja navodi da su bolnice samostalno odgovorne za adekvatno upravljanje dodijeljenim sredstvima, uključujući i kvalitetnu ishranu. To znači da bolnice koje se posebno trude za dobrobit svojih pacijenata same snose dodatne troškove jer za to nema posebnih budžeta.
IZVOR: Blic.rs
