XI sajam medicine
U uvodnoj sesiji 11-og sajma medicine, sa nazivom “U korak sa inovacijama” učestvovali su prof. dr. Saša Ranđelović, sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu, gđa Dragana Janinović (Ministarstvo zdravlja Crne Gore), dr Vuk Kadić (Fond za zdravstveno osiguranje Crne Gore), doc. dr sci med. Snežana Mugoša (Institut za ljekove i med. sredstva Crne Gore), prof. dr Nataša Jovanović Lješković (Farmaceutski fakultet / Novi Sad).
Crnogorski zdravstveni troškovi među najvišim u Evropi
Analizom šire slike finansiranja zdravstva u Evropi, prof. dr Saša Ranđelović je došao do zaključka da je Crna Gora, ukidanjem doprinosa 2022. godine, napravila iskorak ka modelu finansiranja iz opštih poreskih prihoda. Ovaj model, kako je objašnjeno, omogućava široku dostupnost zaštite, ali nosi rizik manje predvidivosti finansiranja u odnosu na raniji Bizmarkov model. Ukidanje doprinosa vremenski je koincidiralo sa velikim uplivom migranata, što je opet uslovilo uporedni rast drugih poreskih doprinosa, kao i značajniju stabilnost poreskog i BDP sistema.
Analiza je pokazala da Crna Gora izdvaja visokih 10,9% BDP-a na zdravstvo, što je po tome svrstava na šesto mjesto u Evropi. Međutim, čak 37% tih izdataka čine privatni troškovi građana, što je najviši procenat u Evropi. Gubici u odnosu na zdravstvo u Crnoj Gori čine oko 16% budžetske potrošnje. U Crnoj Gori je nešto manji broj raspoloživih bolničkih kreveta u odnosu na evropski prosjek, a procenat angažovanih ljekara primarne zdravstvene zaštite bilježi blagi porast, što nije slučaj sa večinom balkanskih zemalja.
U sklopu ocjene kvaliteta zdravstvene zaštite, Crna Gora zaostaje za evropskim prosjekom u ključnim ishodima. Na prvom mjestu je očekivana dužina života: sa 76,2 godine Crna Gora se već tri godine nalazi ispod evropskog prosjeka. Prirast dužine života u zadnje tri decenije bio je vrlo spor (svega 0,6 godina). Crna Gora je, na listi od 34 evropske zemlje, na 8-om mjestu po dobroj zaštiti odojčadi s obzirom na smrtnost.
Ishodi zdravstvene zaštite mogu biti unaprijeđeni primjenom inovativnih ljekova, pa je prof. Ranđelović predstavio dokaze o isplativosti ulaganja u inovativne ljekove. On je objasnio da je rast troškova zbog inovativnih terapija neutralisan smanjenjem troškova bolničkog liječenja. U prethodnih 5 godina Evropska agencija odobravala je 444 nova lijeka. U periodu 2020-2023. kod nas je odobreno 36 inovativnih ljekova, što je relativno nisko u odnosu na druge zemlje.
U zaključku je navedeno da su ukupni zdravstveni troškovi u Crnoj Gori među najvišim u Evropi, pri čemu su javni rashodi na zdravstvo umjereni. Politika odobravanja i primjene novih ljekova je, po ocjeni dr Ranđelovića, relativno restriktivna: 36 u odnosu na prosječnih oko 70 u razvijenim evropskim zemljama. 16 inovativnih ljekova nalazi se na Pozitivnoj listi, a sve ovo pred-stavlja, kako je zaključeno, prosjek na nivou balkanskih zemalja.
Zakonski regulisati izdvajanja za zdravstvo
O finansiranju zdravstva u Crnoj Gori i važnosti pošto-vanprocjene neophodnih finansija govorio je dr Vuk Kadić. On je istakao da ulaganje u zdravstvo nije trošak, nego ulaganje u budućnost i prezentovao presjek procjena i uloženih finansijskih sredstava u crnogorski zdravstveni sistem u toku nekoliko posljednjih godina.
Dr Kadić je objasnio da je udio tih sredstava u BDP-u nizak. Javni dio uloženih sredstava je, kako je objašnjeno, niži nego u zemljama u okruženju. U prošloj godini to je bilo 5.6%, a učešće u ukupnoj javnoj potrošnji je 2022. godine bilo 16.1%. Prosječno učešće ovog izdvajanja iz BDP-a u evropskim zemljama je 10.4%, a kod nas je ukupan budžet oko 450 miliona. – Zdravstvo u Crnoj Gori gubi fiskalni prioritet. Mnoge stvari su, očigledno, bitnije od zdravstva – upozorio je dr Kadić.
Rast potrošnje u zdravstvu uslovljen je porastom broja upisanih osiguranika i starenjem populacije. Osiguranici stariji od 61 godine čine 22% ukupno osiguranih lica. Potrošnja ljekova uglavnom se obavlja preko Fonda za zdravstvo, pri čemu prosječna stopa potrošnje raste.
U 2023. godini, samo na ljekove i medicinska sredstva, potrošeno je 156.7 miliona eura, 2024. čak 180 miliona, a u tekućoj godini očekuje se potrošnja od oko 188 miliona. Do sada je opredijeljeno 140 miliona, a za privatne apoteke obezbijeđeno je 25 miliona evra. Nedostaje 22-23 miliona koje, kako predviđa dr Kadić, država Crna Gora mora da nadoknadi iz rebalansa budžeta do kraja godine.
Fond za zdravstveno osiguranje, podsjetio je dr Kadić, procijenio je u decembru prošle godine da je za finansiranje za 2025. godinu potrebno obezbijediti 182 miliona, za distribuciju preko Montefarm-a, i 28 preko privatnih apoteka, tj. ukupno 210 miliona. Imajući u vidu konstantan porast potreba za ljekovima, on je naglasio značaj zakonskog regulisanja načina finansiranja zdravstvenog sistema. To bi, po njemu, obezbijedilo mogućnost optimalnog planiranja i stvaranja stabilnog sistema nabavke ljekova i medicinskih sredstava. U suprotnom, iznos opredijeljenih finansijskih sredstava nominalno raste iz godine u godinu, ali procentualno u odnosu na BDP on će padati svake godine.
Crna Gora je, kako je zaključeno, omogućila svojim osiguranicima široka prava u smislu dostupnosti terapija, a ukoliko želimo da na realnom nivou ispratimo ta prava onda se ozbiljno mora pristupiti finansiranju tih prava. U tom smislu važno je ispoštovati realne procjene za ulaganje u zdravstvo.
Digitalizacijom do bolje efikasnosti
Predstavnica Ministarstva zdravlja Crne Gore gđa Dra-gana Janinović objasnila je da bi promjena načina rada i razmišljanja, potpomognuta novim tehnologijama mogla biti recept za uspostavljanje efikasnog i modernog zdravstva. Pozivajući se na nove podatke, ona je objasnila da fokusiranje samo na inovacije nema suštinski efekat, te da je potrebno uvezati inovacije i aplikacije kojima se već raspolaže. Suština digitalizacije, po njoj, odnosi se na povezivanje i razmjenu podataka. Inovacijama se mora pristupati putem jasno definisanih standarda države koji neće biti ograničavajući već će učiniti sistem efikasnijim.
Cijeli program digitalizacije, kao je objašnjeno, odvija se kroz prizmu: strategije – zakonski okvir – finansije – ljudski resursi. Gđa Janinović je, s ovim u vezi, obrazložila način uspostavljanja digitalizacije i ukazala na osnovne inicijative. Ona je podsjetila da je prošle godine usvojena Nacionalna strategija za digitalno zdravlje, a ove godine i sistemska arhitektura integralnog razvoja. Budući da se zdravstvo ne bavi samo tehnologijom, već cjelokupnom organizacijom i standardima koje je potrebno uvesti, Ministarstvo zdravlja je priredilo izmjene dva ključna zakona: Zakona o zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zaštiti podataka. Predviđen je širi okvir slobode pogotovu u odnosu na zaštitu podataka.
Analizirajući nedostatke u procesu sprovođenja digitalizacije, gđa Janinović je objasnila da uprkos ozbiljnom angažovanju Ministarstva finansija i finansijskog upliva evropskih fondova, nijesu jasno formirani okviri i ljudski resursi. Digitalizacija zdravstva je multidisciplinarna oblast u kojoj medicinski kadar mora da sarađuje sa IT osobljem. U tom cilju su planirane brojne edukacije u budućem periodu. Poseban je problem što se u ovom trenutku ne raspolaže sa dovoljno tehničkog kadra u našem zdravstvenom sistemu. U tom pogledu, radi se na uvođenju Agencije za digitalno zdravlje, koja bi trebalo da preuzme tehnički dio edukacije zdravstva. – Upravo digitalizacija može da doprinese poboljšanju efikasnosti zdravstvenog sistema. Smatram da i inovacije i digitalno zdravlje uopšte treba to da imaju kao glavni cilj – zaključila je ona. Ukazujući na paradoks da crnogorskom zdravstvu nedostaje ljekara, a da su oni, s druge strane, opterećeni administracijom, gđa Janinović je objasnila da bi efikasan digitalizovani sistem mogao predstavljati dobro rješenje ove situacije. Po istraživanjima koja su ovom prilikom predočena, crnogorski ljekari na primarnom nivou čak 50% svog vremena provedu u administrativnom radu.
Inicijativa „Pacijent bez papira” ima za cilj da se edukuju sve zdravstvene ustanove, te da se što više oslobode i pacijenti i ljekari obaveze da samo zbog administrativne potrebe budu u obavezi da posjećuju ljekare. U toku je veliki broj inicijativa i projekata koji se sprovode pod okriljem Ministarstva: centralni radiološki sistem, pilot-projekat teleoftalmologije, radi se na uvođenju telepatologije, za koji su pokrenute nabavke aparata.
Radi se i na nabavci modula za skrining raka dojke. Pilot-projekat teleoftalmologije predviđa rasterećenje oftalmologa u smislu da će ljekari i medicinski tehničari na primarnom moći da vrše snimanje očnog dna pacijenata koji imaju dijabetes ili hipertenziju. Ako se uzme u obzir procjena da angažovanje deset ljekara na 100.000 korisnika usluga u primarnoj zaštiti može da produži životni vijek za 5 godina, jasno je zašto se potenciraju očuvanje ovih ionako nedostajućih kadrova i njihovo rasterećenje u smislu postizanja bolje efikasnosti.
CInMED prednjači u digitalizaciji
Direktorica Instituta za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CInMED) doc. dr sci med. Snežana Mugoša ukazala je na ulogu ovog važnog regulatorno-naučnog aktera našeg zdravstvenog sistema i istakla značaj aktivnosti koje se u CinMED-u sprovode. Ova ustanova, koja je upisana u registar inovativnih organizacija, prva je u javnoj upravi Crne Gore sprovela sveobu-hvatnu digitalizaciju, donoseći značajne ekonomske benefite i čineći primjer njihove uspješne primjene.
Jedan od važnih zadataka CInMED-a je registracija i praćenje inovativnih ljekova, a Institut radi u zakonom propisanim rokovima kako bi ti ljekovi bili što prije odobreni i dostupni crnogorskim pacijentima, naročito onima kojima je to ključno za produžetak i bolji kvalitet života. CInMED neprekidno prati odnos koristi i štete primjene ljekova na tržištu, koristeći prijave neželjenih dejstava od zdravstvenih radnika, pacijenata, nosilaca dozvola, te kroz saradnju sa Evropskom agencijom za ljekove. Da Institut dosta ulaže u postizanje efikasnosti u sistemu govori podatak da je, za razliku od mnogih evropskih agencija, veoma dobro povezan sa svim nivoima zdravstvene zaštite u Crnoj Gori. Putem inovativnih softverskih rješenja, omogućeno je prijavljivanje sumnje na neželjena dejstva ljekova od strane javnih apoteka “Montefarm”, svih bolnica i Kliničkog centra, preko sistema HELIANT.
Kao nastavna baza, sjedište je velikog broja naučnika – od 73 zaposlena, 49 su farmaceuti, ljekari ili stomatolozi, uključujući 4 docenta, 10 doktora nauka i 14 doktoranada. Nosilac je brojnih evropskih projekata (COST, RASMOS, Horizon) koji se tiču personalizovanja medicine, farmakogenetike i 3D štampe ljekova. CInMED se suočava i sa izazovima u odobravanju me-dicinskih sredstava, uključujući nove alate sa vještačkom inteligencijom, što, kako je objasnila dr Mugoša, predstavlja „ne samo izazov, već i privilegiju da učimo i da razumijemo, pratimo tehnologiju tokom vremena i da na pravi način odgovorimo tim izazovima kroz stručnu procjenu kvaliteta i bezbjednosti tih medicinskih sredstava i ljekova i kasnije praćenje na tržištu”.
Dr Mugoša je istakla da ono što je trenutno aktuelno u Institutu i čime se posebno ponose u posljednje vrijeme, jeste di-gitalizacija koja je u CinMED-u prva sprovedena u zdravstvenom sistemu Crne Gore i javnoj upravi. – Tu, navela je ona, ne samo da idemo u korak sa inovacijama nego nekada i korak ispred njih. – Od prije mjesec dana 120.000 dokumenata koje Institut godišnje izdavao u vidu raznih stručnih mišljenja, rješenja i dozvola više se neće izdavati putem papira, već isključivo elektronskim putem, što je ogroman benefit i ekonomski i ekološki benefit koji donosi i digitalizacija i nešto na što zaista moramo biti ponosni – kaže dr Mugoša.
Primjer dobre prakse
U cilju da ilustruje primjer dobre prakse funkcionisanja modernog zdravstvenog sistema prof. dr Nataša Jovanović Lješković je naglasila da farmacija i medicina napreduju galopirajućom brzinom te da je veoma važno prihvatiti promjene da ne bismo bili prevaziđeni. Osnovne oblasti inovacija predstavljaju biotehnologija i digitalizacija. – Pričamo o nečemu što je ranije uvedeno: elektronski recepti, platforme koje uvezuju ljekare, farmaceute, laboratorije. Zatim pričamo o digitalnim terapeuticima. To su softveri koje su regulatorna tijela odobrila da se koriste u terapiji. Mnogo toga se dešava, a razvoj lijeka zahtijeva i poznavanje mehanizama bolesti – kazala je ona.
Budući da se radi o veoma kompleksnom i brojnom sistemu podataka, prof. dr Jovanović Lješković kao jedini efikasan način upravljanja vidi povezivanje i saradnju. Interoperabilnost u savremenom sistemu efikasno se obavlja po modelu otvorenih inovacija (engl. open innovation). Taj novi model, koji kroz iskustvo uspješne primjene u Srbiji predlaže prof. dr Jovanović Lješković, predstavlja koncept sistema pružanja efikasne pomoći pojedinim pravnim subjektima od strane raznih start-ap organizacija, malih kompanija ili istraživačkih grupa s instituta, fakulteta i sl.
Ona je objasnila da se u Srbiji na ovaj način već godinu i po dana radi na projektu koji se pokazuje izuzetno uspješan. U okviru aktuelnog Naled-ovog projekta ostvarena je interoperabilnost između kompanije i inovativne zajednice, u koju svrhu služi naučni odbor. – U okviru srpske istraživačke zajednice mapi-ramo potencijalne naučne grupe koje bi mogle da odgovore tom izazovu. Nekada on nije idealan, i onda je naš zadatak da personalizovano, zajedno sa tim timom, prilagodimo i njihov predlog, zahtjevima kompanije, ili da, kroz razgovor sa kompanijom, nji-hove zahtjeve modifikujemo i da lijepo spojimo da se jedan takav projekat prihvati – objasnila je prof. dr Jovanović Lješković.
Prošle godine su finansirana četiri ovakva projekta i saradnja je produžena. Ovom prilikom je zaključeno da je u pitanju dobar model umrežavanja kreatora i nosilaca nauke i privrede u pojedinim projektima. – Pravimo jedan zatvoreni ciklus inovacija i koristi tih inovacija. Pravimo jedan krug u koji bi trebalo da uđu svi koji su inovativni i da svi budu dobrodošli – zaključila je prof. dr Jovanović Lješković.
Ciklus stručnih predavanja iz sesije „U korak s inovacijama” završen je diskusijom tokom koje je izraženo interesovanje za analizu stanja u oblasti biotehnoloških resursa u Crnoj Gori. Tim povodom je objašnjeno da se 99% takvih aktivnosti obavlja na univerzitetu, te da bi u sljedećem periodu trebalo raditi na povezivanju tih aktivnosti. Ocijenjeno je da Crna Gora raspolaže kvalitetnim naučnim kadrom, a u cilju postizanja uspjeha neophodno je izvršiti integraciju svih aspekata i u zakonskom smislu obezbijediti adekvatnu organizaciju sistemske arhitekture.
ANITA ĐUROVIĆ



