U svijetu se u posljednjih 10 godina sifilis proširio za 38 posto. Godine 2020. je u Hrvatskoj bilo oko 30 oboljelih, dok je posljednje dvije godine taj broj došao do 50. Porast je vezan i za HIV.
Sifilis (lues) je hronična zarazna bolest uzrokovana spirohetom Treponema pallidum, a spada u klasične polno prenosive bolesti. Zahvata različita tkiva i organe – kožu, krvni, koštani i središnji nervni sistem.
Stručnjaci tvrde da je sifilis u Evropu došao preko Kolumbovih mornara jer se epidemija vrlo brzo raširila po njihovu povratku nakon otkrića Amerike 1492. godine, a njezinom širenju doprinijeli su i brojni ratovi tog doba u kojima su učestvovali plaćenici iz različitih zemalja.
Zanimljivo je da prvi zapisi o sifilisu u Hrvatskoj potiču s kraja 15. i početka 16. vijeka, a nalaze se u Državnoj arhivi u Dubrovniku. U zapisima se govori o velikom broju oboljelih od sifilisa, ali i o dr Antoniusu Hispanusu koji je došao u Dubrovnik kao ‘ljekar koji ima veliko iskustvo u liječenju francuske bolesti’.
Treponema pallidum ulazi u organizam kroz sitna oštećenja sluznice ili kože. Sifilis se najčešće prenosi direktnim nezaštićenim polnim kontaktom s osobom u ranom stadiju bolesti. Može se dobiti i kada se bilo kojim dijelom tijela dotaknu rane ili osip zaražene osobe. U rijetkim slučajevima se sifilis može dobiti i ljubljenjem sa zaraženom osobom koja u ustima ima rane. Rizik prenosa postoji u primarnom, sekundarnom i ranom latentnom stadiju, dok ga u kasnom gotovo i nema.
Potrebni su redovni pregledi kod ginekologa kako bi se sifilis dijagnostikovao, ali i reagovanje na simptome. Dijagnoza sifilisa se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike i laboratorijskih nalaza. U razotkrivanju kliničke slike sifilisa, velika je uloga dermatologa zbog velike raznolikosti simptomatologije. Sifilis je nazivan “velikim imitatorom“.
Magazin.hr
Dodajte komentar