U organizaciji Udruženja gastroenterohepatologa Crne Gore, a uz pomoć kompanije Takeda, u srijedu, 10. juna, u hotelu Podgorica obilježen je Svjetski dan digestivnog zdravlja. Tim povodom uvodnu riječ održala je predsjednica UGCG doc. dr Brigita Smolović, a stručno predavanje na temu: Uticaj GERB-a na kvalitet života pacijenata izložio je mr sc. dr Velimir Milošević iz Kliničkog centra Crne Gore.
„Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana digestivnog zdravlja je gorušica. To je tema koja je uvjek aktuelna i primamljiva. Udruženje gastroenterohepatologa Crne Gore je punopravni član Svjetskog udruženja gastroenterologa, i apliciralo je za održavanje ovogodišnjeg skupa čiji je cilj skretanje pažnje na gorušicu i GERB, kao i popravljanje kvaliteta života pacijenata koji od njih pate,“ rekla je dr Smolović.
Objašnjavajući zašto je baš gorušica tema ovogodišnjeg skupa dr Smolović je istakla da je prevalenca gorušice veoma velika, i da jedna desetina zapadne populacije svakodnevno ima nešto od simptoma gorušice.
„Gorušica je jedan od glavnih simptoma gastroezofagealne refluksne bolesti, koja se danas smatra i dijagnostičkim kriterijumom za ovu bolest, bilo da je sa ili bez regurgitacije. Simptomi gorušice povezani su sa dijetetsko higijenskim režimom, odnosno sa ležanjem, noćnim smetnjama i neadekvatnom fizičkom aktivnošću. Pacijenti koji pate od gorušice imaju loš kvalitet života, kako u fizičkom, tako i u emocionalnom i psikičkom smislu. Međutim, prilikom dijagnostikovanja moramo biti pažljivi jer ima i pacijenata koji imaju gorušicu a nemaju GERB, i obrnuto. To znači da pacijent koji ima gorušicu nema automatski i GERB, već u pitanju mogu biti i funkcionalne smetnje, erozivni ezofagitis, ahalazija i brojna druga stanja kao što su kardialna isuficijencija i problemi sa plućima,“ kazala je dr Smolović.
Dr Smolović je istakla da je cilj terapije obezbjeđenje olakšanja od gorušice, omogućenje što duže remisije, liječenje komplikacija i izlečenje ezofagitisa, jer će se na taj način popraviti kvalitet života pacijenata.
Dr Milošević je podsjetio da su osnovni simptomi GERB-a gorušica, koja se definiše kao osjećaj žarenja ili paljenja iza grudne kosti i regurgitacija, odnosno osjećaj vraćanja želudačnog sadržaja u usnu duplju.
„Veoma česti su i atipični simptomi kao što su kašalji i astma, promuklost, nekardialni bol u grudima, degistalne erozije i overlap sindrom. Po Montrealskoj definiciji GERB imaju pacijenti koji najmanje dva puta nedeljno imaju refluksne simptome. Veoma se često pacijenti koji imaju simptome gorušiće liječe sami ili uz konsultaciju sa farmaceutom, pa tako protekne i po nekoliko godina dok se pacijent ne obrati ljekaru za pomoć,“ rekao je dr Milošević.
Dr Milošević je u svom predavanju kazao da su studije pokazale da pacijenti sa GERB-om imaju smanjenu radnu aktivnost, produktivnost na poslu, lošiji kvalitet sna, i opšti pad fizičkog i psihičkog zdravlja.
„Studije pokazuju da 60%-70% pacijenata sa simptomima gorušice ima neerozivnu bolest, dok oko 40% pacijenata ima ezofagitis. Dijagnoza se postavlja prvenstveno postavljanjem pitanja pacijentu. Jako je bitno pacijentima postaviti prava pitanja. Ta pitanja se odnose na to da li su posljednjih sedam dana imali gorušicu, da li koriste neke ljekove za te simptome, da li su promukli, imaju li hronični kašalj, otežano gutanje i značajan gubitak u težini. Ova pitanja, takođe, mogu postavljati i farmaceuti, ukoliko se pacijent njima obrati za pomoć. Gastroskopija za dijagnozu GERB-a nije neophodna, kao ni rutinska biopsija. Pacijenti koji ne reaguju na medikamente ili imaju atipične simptome kandidati su za refluksni monitoring, odnosno, PH metriju“ kazao je dr Milošević.
Kao komplikacije GERB-a mogu se, prema riječima dr Miloševića, javiti erozivni ezofagitis i Barettov jednjak.
„Inhibitori protonske pumpe (IPP) su superiorni u liječenju refluksnih simptoma i ezofagitisa. Studije su pokazale da se pet dana od uzimanja inhibitora protonske pumpe postižu željene vrijednosti, koje se odnose na 60% vremena u toku dana bez simptoma. IPP su bezbjedni za korišćenje i smiju se davati onoliko dugo koliko je to potrebno. Osim medikamenata za tretiranje GERB-a veoma je bitno da pacijenti regulišu tjelesnu težinu, izbjegavaju tjesnu odjeću, hranu koja izaziva refluks, izbace alkohol i kofein, prestanu sa pušenjem i spavaju na uzvišenom uzglavlju. Za kratkotrajno otklanjanje simptoma mogu se, osim IPP, koristiti i blokatori H2 receptora, jer sprečavaju prodor kiseline u noćnim satima, pa su jako dobri za otklanjanje noćnih smetnji,“ rekao je dr Milošević.
Sandra Kavarić
Add comment