Krsto Kovačević, doktor zdravstvenih nauka
AKTA ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU KOD POSLODAVCA
Poslodavac, saglasno prirodi djelatnosti, broju zaposlenih, organizaciji i načinu rada, prava, obaveze i odgovornosti zaštite i zdravlja na radu uređuje aktom ili ugovorom o radu zaključenim sa zaposlenim. Pomenutim aktom poslodavac bliže uređuje mjere zaštite i način njihovog sprovođenja, a naročito: prava, obaveze i odgovornosti svih zaposlenih; način obavljanja stručnih poslova zaštite i zdravlja na radu (u daljem tekstu: stručni poslovi); način utvrđivanja i provjere zdravstvenog stanja zaposlenih koji rade na poslovima sa posebnim uslovima rada i drugih zaposlenih; način osposobljavanja i provjere osposobljenosti zaposlenih za bezbjedan rad, korišćenje sredstava i opreme lične zaštite na radu i druga pitanja od značaja za zaštitu i zdravlje na radu. Sastavni dio akta, odnosno ugovora o radu je i normativ sredstava i opreme lične zaštite na radu koja pripadaju zaposlenom, a koji se radi u skladu sa propisima, standardima i aktom o procjeni rizika na radnom mjestu.
Poslodavac je dužan da donese i posjeduje akt o procjeni rizika, za sva radna mjesta procijeni rizike, utvrdi način i mjere za otklanjanje rizika i obezbijedi njihovo sprovođenje. Akt o procjeni rizika je akt koji sadrži opis procesa rada sa procjenom (ocjenom) rizika od povreda na radu, profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom i kojim se utvrđuju mjere zaštite i zdravlja na radu u cilju poboljšanja zaštite i zdravlja na radu. Zakon o zaštiti i zdravlju na radu, član 17. („Sl.list RCG“, br. 34/14 i 44/18) i Pravilnik o načinu i postupku procjene rizika na radnom mjestu („Sl.list RCG“, br. 43/07), obavezuju poslodavce i daju im smjernice da izvrše procjenu rizika na radnim mjestima i u radnoj sredini, što ima za cilj izradu Akta o procjeni rizika.
MJERE ZAŠTITE I ZDRAVLJA NA RADU NA SREDSTVIMA ZA RAD U ZDRAVSTVENOJ DJELATNOSTI
Mjere zaštite i zdravlja na radu (u daljem tekstu: mjere zaštite) ne mogu proizvesti nikakve troškove za zaposlenog. Mjere zaštite su svi koraci, preventivne i druge mjere koje se preduzimaju ili planiraju na svim nivoima rada kod poslodavca, radi sprječavanja ili smanjivanja rizika po život i zdravlje zaposlenih.
Prilikom tehničkog pregleda izgrađenog ili rekonstruisanog objekta, vršilac tehničkog pregleda dužan je da utvrdi da li su obezbijeđene mjere zaštite iz tehničke dokumentacije i propisani uslovi rada za proces rada koji se obavlja u objektu. Poslodavac je dužan da zaposlenim sredstva za rad da na upotrebu, samo ako posjeduje stručni nalaz, odnosno izvještaj o njihovim izvršenim pregledima i ispitivanjima, sa ocjenom da su na njima obezbijeđene propisane mjere zaštite.
Mjere zaštite planiraju se i obezbjeđuju u svim procesima rada kod poslodavca, radi sprječavanja ili smanjivanja rizika po život i zdravlje zaposlenih, u postupku:
1) projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja objekata namijenjenih za radne i pomoćne prostorije, kao i objekata namijenjenih za rad na otvorenom prostoru, u cilju bezbjednog odvijanja procesa rada;
2) projektovanja, izgradnje, korišćenja i održavanja tehnoloških procesa rada sa svim pripadajućim sredstvima za rad, u cilju bezbjednog rada zaposlenih i usklađivanja hemijskih, fizičkih i bioloških štetnosti, mikroklime i osvjetljenja na radnim mjestima i u radnim i pomoćnim prostorijama sa propisanim mjerama i normativima za djelatnost koja se obavlja na tim radnim mjestima i u tim radnim prostorijama;
3) projektovanja, izrade, korišćenja i održavanja sredstava za rad, konstrukcija i objekata za kolektivnu zaštitu i zdravlje na radu, pomoćnih konstrukcija i objekata i drugih sredstava koja se koriste u procesu rada ili koja su na bilo koji način povezana sa procesom rada, tako da se u toku njihove upotrebe sprječava povrjeđivanje ili oštećenje zdravlja zaposlenih;
4) proizvodnje, pakovanja, prevoza, skladištenja, upotrebe i uništavanja opasnih materija, na način i po propisima i pravilima kojima se otklanjaju mogućnosti povrjeđivanja ili oštećenja zdravlja zaposlenih;
5) projektovanja, proizvodnje i korišćenja sredstava i opreme lične zaštite na radu, čijom se upotrebom otklanjaju rizici ili opasnosti koji nijesu mogli da budu otklonjeni primjenom odgovarajućih mjera zaštite;
6) obrazovanja, vaspitanja i osposobljavanja u oblasti zaštite i zdravlja na radu.
Poslodavac je dužan da uzimajući u obzir promjenu radne okoline, sprovodi mjere zaštite i bira takve radne i proizvodne metode koje će obezbijediti poboljšanje stanja ili viši nivo zaštite i zdravlja na radu.
Poslodavac je dužan da sprovodi mjere zaštite, poštujući sljedeća načela:
– izbjegavanje rizika;
– procjenjivanje rizika;
– eliminisanje rizika na izvoru;
– prilagođavanje rada i radnog mjesta zaposlenom, naročito u pogledu konstruisanja radnog mjesta, izboru sredstava za rad, izboru radnih i proizvodnih metoda sa osvrtom na naročito izbjegavanje monotonog rada i rada pri već određenoj brzini i smanjenja njihovog dejstva na zdravlje;
– prilagođavanje tehničkom napretku;
– zamjena opasnih bezopasnim ili manje opasnim okolnostima;
– razvoja sveobuhvatne politike zaštite i zdravlja na radu, koja uključuje tehnologiju, organizaciju rada, radne uslove, međuljudske odnose i faktore radne sredine;
– davanje prednosti kolektivnim mjerama zaštite u odnosu na individualne mjere zaštite;
– davanje odgovarajućih uputstava i obavještenja zaposlenim.
Poslodavac je dužan da obezbijedi mjere zaštite sprječavanjem, uklanjanjem i kontrolom rizika na radu, obavještavanjem i osposobljavanjem zaposlenih, uz odgovarajuću organizaciju i potrebna sredstva.
Mjere specifične zdravstvene zaštite zaposlenih koje u smislu propisa o radu obezbjeđuje poslodavac, prema članu 20. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Sl. list CG”, br. 3/2016, 39/2016, 2/2017, 44/2018, 24/2019 – dr. zakoni, 82/2020 i 8/2021), su: 1) očuvanje i unapređenje zdravlja; 2) sprječavanje i suzbijanje zaraznih bolesti; 3) sprječavanje i rano otkrivanje profesionalnih bolesti i bolesti u vezi sa radom; 4) sprječavanje povreda na radu; 5) ljekarski pregledi radi utvrđivanja radne sposobnosti; 6) otkrivanje i suzbijanje faktora rizika za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti; 7) zaštita zdravlja zaposlenih koji su na radnom mjestu izloženi povećanom riziku po zdravlje i sprečavanje situacija koje uzrokuju taj rizik; 8) zdravstvena zaštita zaposlenih iz kategorija vulnerabilnih grupa (mladi, stari, migranti); 9) organizovanje prve pomoći zaposlenim; 10) zdravstvena zaštita zaposlenih u odnosu na polni i rodni identitet; 11) zaštita radi sprječavanja nastanka povreda oštrim predmetima za zdravstvene radnike koji neposredno pružaju zdravstvenu zaštitu, kao i za druge zaposlene koji se mogu povrijediti oštrim predmetima.
Add comment