O tome šta pedijatrijska praksa pokazuje – koliko su djeca danas bolesna i od kojih bolesti, za Internet portal RTS-a govorile su prim. dr Ljubica Luković i dr Jelena Jovanović, pedijatri.
Prim. dr Luković primećuje da djeca danas nijesu bolesnija, već da češće dolaze kod pedijatra, i to uglavnom zbog banalnih virusnih infekcija koje ne zahtijevaju posebno liječenje. „Organizam nije tako bespomoćan kako često roditelji misle“, ističe doktorka.
Nove bolesti
Svako vrijeme nosi sa sobom novine, pa je zanimljivo pitanje: Šta je danas novo i drugačije u pojavi i razvoju bolesti u odnosu na vrijeme od prije 15, 20 godina?
Dr Jovanović odgovara: „Nova je brzina kojom se loše informacije prenose, kao i sklonost da se u modu uvedu loše navike: ekrani, buka, fizička neaktivnost, nebavljenje sopstvenim djetetom uz bezbroj izgovora kako treba tako“.
Kako liječiti djecu?
U odgovoru na ovo pitanje prim. dr Ljubica Luković ističe:
– Raditi na unapređenju i očuvanju zdravlja, jer – preventiva je najbolja zaštita.
– Kvalitetno provoditi vrijeme sa detetom. Ne lagati djecu. Njegovati povjerenje – ne obećavati samo da bi se nešto odložilo, a ako obećano ipak ne može da se ispuni, obrazložiti djetetu – zašto.
– Raditi na sebi – ne čekati bolest kao podstrek, mada je ponekad i ona dobar pokretač – neke stvari se brže razriješe. Jača je želja da se nađe rješenje. Nije za svakoga isti lijek – lek. Ljekoviti su riječ, misao, molitva, dodir, pritisak nekih tačaka, muzika, ples, frekvencija, energija, meditacija, vizuelizacija, joga, smijeh, pričanje bajki, pokretanje blokirane energije…
– Često je čovjek čovjeku lijek. Neko će se cijelog života liječiti samo klasičnom medicinom, ali sve je više ljudi, među njima i ljekara, koji shvataju snagu i značaj i drugih načina liječenja. Neke razumijemo, za neke još ne uspijevamo da naučno objasnimo kako tačno djeluju, ali vidimo da djeluju.
– Razvijati svoju intuiciju, osjetiti koja od ponuđenih tehnika je ovog momenta najbolja za mene i moje dijete. I naravno, informisati se koje sve metode liječenja postoje.
U porastu je i gojaznost, nažalost, često i kod predškolske dece, kaže prim. dr Ljubica Luković: „Loše su navike u ishrani – šta se jede i pije, u kojoj količini. Fizička neaktivnost, a velika aktivnost ispred mobilnih telefona, tableta i kompjutera, dovode do problema u statici celog tela“, objašnjava doktorka poentirajući: „Porodica rastrzana u trci za egzistencijom ponekad ne prepoznaje prioritet kvalitetno provedenog vremena s detetom“.
Sagledavajući obrasce u razvoju i razboljevanju savremene dijece, dr Luković ističe da se najčešće razboljevaju deca koja zbog virusnih infekcija bespotrebno piju antibiotike. A dr Jelena Jovanović ukazuje na nešto možda još važnije: „Mame nemaju poverenja u svoje prirodno znanje i moći – da doje, liječe, uče svoje dete…“
Zbog čega se deca razboljevaju?
Odgovorima na ovo pitanje doktorke šalju važnu poruku: „Deca se razbolevaju jer ne dobijaju ono što im prirodno pripada i što su kroz vekove imala: mamu, igru, bajku, sreću i poverenje“, kaže dr Jovanović.
Prim. dr Ljubica Luković dodaje da bakterije i virusi nijesu jedini uzroci bolesti.
Kakva je uloga roditelja u isceljenju djece?
„Ogromna. Tu su da pokažu svom detetu koliko ga vole, štite i imaju poverenja u njega i prirodu koja liječi“, uverena je dr Jelena Jovanović.
„Roditelji su ključan faktor u očuvanju zdravlja svoga deteta“, zaključuje dr Luković. „Sve što rade za svoj duhovni razvoj, rade i za zdravlje svog deteta. Važno je naći vremena za dijete i kada je zdravo. Ne tjerati ga da se razboli da bi mama i tata našli termin za njega.“
Izvor: RTS / Zelena učionica
Add comment