Potpuno je jasno da nema smisla da trošimo novac na vitamine, ako ne znamo kako da ih koristimo, kako ih najbolje naš organizam apsorbuje i u koje vrijeme ih je najbolje uzimati. Ova pitanja su posebno relevatna za mnoge zimi, kada mnogi ljudi uzimaju vitamin D u vidu suplementa, jer se tokom drugih godišnjih doba, a naročito ljeti, on sitetizuje u organizmu kao posljedica izlaganja suncu.
Prema podacima američkog Nacionalnog instituta za zdravlje samo pet posto ispitanih Amerikanaca imalo je manjak vitamina D. No, ako ljeti izbjegavate sunce, a ne jedete namirnice koje imaju vitamin D, suplement je dobra zamjena, tvrdi Džoen Menson, profesorka medicine na Harvardu.
Ona inače vodi naučno istraživanje koje za cilj ma da otkrije da li smanjen nivo vitamina D u organizmu povećava rizik pojave različitih zdravstvenih problema. Studija je pokazala da većina ljudi ne bi trebalo da uzimaju vitamin D u vidu suplementa, ali i da je potpuno bezbjedno uzimati 25 do 50 mikrograma suplementa vitamina D dnevno.
Prednosti vitamina D
Vitamin D pomaže u apsorpciji kalcijuma, što pomaže u izgradnji i održavanju jakih kostiju. Zapravo, to dvoje zajedno – kalcijum i vitamin D – mogu pomoći u zaštiti od osteoporoze, bolesti koja slabi skelet i povećava vjerovatnoću lomljenja kostiju.
Bez vitamina D imuni sistem bi se puno teže borio protiv bakterija i virusa.
Koliko je vitamina D potrebno dnevno?
Većina zdravih odraslih ljudi, između 19 i 70 godina, bi trebalo da konzumiraju 15 do 20 mikrograma vitamina D, no, preporučene količine se razlikuju za starije ili mlađe.
Neki ljudi bi trebalo da unose više od preporučene količine vitamina da za svoju starosnu grupu.
Na primer, mame koje doje trebale bi da se konsultuju s ljekarom u vezi sa dodatnim unosom vitamina D budući da majčino mlijeko ne osigurava bebama dovoljno tog vitamina.
Druge osobe kojima možda treba više vitamina D:
- Osobe sa stanjima koja ograničavaju apsorpciju masti kao što su Kronova bolest, celijakija ili ulcerozni kolitis;
- Starije osobe čija tijela više ne sintetizuju toliko vitamin D pri izlaganju suncu;
- Ljudi s tamnim tenom (telo može proizvoditi manje vitamina D od sunca);
- Gojazne osobe ili one koje su imale operaciju smanjenja želuca;
- Oni koji nose kape/šešire i paze da se nikad ne izlažu suncu;
- Osobe na veganskoj ishrani. “Ako ne jedete mlijeko ili ribu, odrekli ste se dva velika izvora vitamina D”, upozoravaju stručnjaci.
Takođe je važno paziti da ne pretjerate. Gornja dnevna granica za sve osobe starije od devet godina je 100 mikrograma, osim ako ljekar nije prepisao drugačije.
Previsok nivo vitamina D u organizmu može izazvati simptome kao što su povraćanje, slabost mišića, zbunjenost i bol. Ekstremno visok nivo ovog vitamina može dovesti do bubrežne insuficijencije, nepravilnog rada srca pa čak i smrti.
Kada uzimati vitamin D?
Doba dana nije pretjerano važno sve dok ga uzimate s hranom. Uzmite ga kada se sjetite – ujutro, popodne ili uveče – i uzmite ga uz obrok jer je topiv u mastima, savjetuje N1 Hrvatska.
N1 HR
