Dr Andrea Čampar
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Dijabetes predstavlja ozbiljni javno-zdravstveni problem koji ima značajan uticaj na oboljele, njihove porodice, na zdravstveni sistem, kao i na nacionalnu ekonomiju. Od 2013. godine Registar šećerne bolesti sprovodi pasivan nadzor nad pojavom šećerne bolesti, a od 2024. godine je u planu sprovođenje aktivnog nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika softverskim prikupljanjem podataka u savjetovalištima za dijabetes.
Aplikacijom softvera Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika prikupljaće se podaci sistematskog pregleda oboljelog od dijabetesa. Podaci o dijabetesu i faktorima rizika koji će se jednom godišnje prikupljati u savjetovalištima su podaci koji doprinose postizanju uspješnije regulacije glikemije oboljelih od dijabetesa i efikasnijem sprovođenju primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti.
Zakazivanje sistematskog pregleda
Prvi sistematski pregled zakazuje ljekar doma zdravlja pri posjeti pacijenta. Tom prilikom ljekar zakazuje i kontrolu oboljelog nakon pregleda u savjetovalištu. Ukoliko izabrani doktor nije zakazao kontrolni pregled u svojoj ambulanti, to može uraditi sestra po završenom sistematskom pregledu. Naredni pregled za 12 mjeseci u savjetovalištu zakazuje sestra sa aktivnim podsjećanjem, pozivanjem oboljelog sedam dana prije zakazanog termina. Ako pacijent propusti termin, izabrani ljekar može zakazati naredni termin u savjetovalištu.
Ljekar će moći kroz aplikaciju nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika da ima uvid u trenutno i prethodno zdravstveno stanje oboljelog i da nakon pregleda propiše terapiju, laboratorijske analize, kao i specifične konsultacije.
Podaci savjetovališta su zaštićeni, a biće vidljivi i dostupni ljekarima u bolnicama, ljekarima domova zdravlja i Institutu za javno zdravlje, što će omogućiti nadzor poremećaja metabolizma glukoze kroz Godišnji izvještaj Registra šećerne bolesti. Podaci Protokola nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika su u izvornom formatu dostupni za obradu domovima zdravlja, a podaci iz svih savjetovališta Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu zdravlja.
Digitalizacija zdravstvenog sistema u Crnoj Gori će unaprijediti elektronski karton pacijenta oboljelog od dijabetesa. Cilj digitalizacije revitalizovanih savjetovališta je u rasterećenju rada ljekara primarne zdravstvene zaštite, poboljšavanju kvaliteta zbrinjavanja oboljelih od šećerne bolesti i dostupnosti zdravstvenih podataka.
Model prikupljanja podataka
Model prikupljanja podataka obuhvata demografske podatke, istoriju oboljenja, podatke pregleda oboljelog i laboratorijske analize. Podaci sistematskog pregleda će pružati informaciju o zastupljenosti i distribuciji oboljelih po polu, starosti i tipu dijabetesa u Crnoj Gori. Geografska učestalost javljanja dijabetesa, nivo obrazovanja pacijenata i radni status će upotpuniti sliku obolijevanja. Analiza podataka sistematskog pregleda o indikatorima zdravstvene zaštite oboljelih od dijabetesa predstavljaju osnovu za unapređenje i kreiranje zdravstvene politike.
Aplikacija softvera Nadzora nad dijabetesom i faktorima rizika daje podatke trajanja poremećaja metabolizma glukoze od trenutka verifikovanja ovog oboljenja. Sva polja upitnika koja su definisana MKB-10 klasifikacijom o prethodnim oboljenjima, akutnim i hroničnim komplikacijama dijabetesa automatski se prenose iz sistema medicinske evidencije u anketu. Dobra komplijansa pacijenta i ljekara je spona koja će uticati i na prihvatljivost redovnih kontrola glikemije i na primjenu propisane terapije, a kvalitet komplijanse se direktno može analizirati iz podataka upitnika.
Savremeni monitoring i terapija poremećaja metabolizma glukoze danas je tehnološki znatno unaprijeđena. Softver sistematskog pregleda automatski povlači propisanu terapiju za dijabetes i kardiovaskularne bolesti. Kroz pitanja u upitniku o terapiji dobijaju se podaci da li je pacijentu prema indikacijama omogućeno korišćenje moderne tehnologije, kao što je senzor za šećer ili insulinska pumpa koji značajno poboljšavaju postizanje terapijskih ciljeva i kvaliteta života. Pregledom medicinske dokumentacije sistematskog pregleda ljekari u bolnicama će imati bolji uvid u prethodno zdravstveno stanje oboljelog od dijabetesa.
Programi edukacije oboljelih od šećerne bolesti
Doživljaj bolesti može dovesti pacijenta u stanje depresije. Stoga, cilj edukacionih kurseva u savjetovalištu za dijabetes je postizanje višeg stepena adherence pa samim tim i bolje kontrole bolesti, spriječavanje nastanka i progresije komplikacija kao i uspješnijih rezultata primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti kod oboljelih od dijabetesa. Pacijent može naučiti da prihvati bolest i živi život skoro bez ograničenja kroz razumijevanje vrijednosti glikoliziranog hemoglobina, uzroka nastanka i simptoma hiperglikemije, hipoglikemije i ketoacidoze.
Prevencija komplikacija i smanjenje mortaliteta
Kardiovaskularna oboljenja su najčešći komorbiditet i uzrok mortaliteta pacijenata sa dijabetesom i predstavljaju ekvivalent dijabetesa. Savjetovališta za dijabetes su mjesto za nadzor i sprovođenje primarne i sekundarne prevencije rizika od kardiovaskularnih bolesti. Cilj primarne i sekundarne prevencije kardiovaskularnih bolesti je postizanje preporučenih vrijednosti glikoliziranog hemoglobina, krvnog pritiska i održanje LDL holesterola u rangu vrijednosti prema SCORE-u procjene rizika. Anketa savjetovališta pružiće podatke o zastupljenosti hipertenzije, angine pektoris, srčane dekompenzacije, srčanog udara, moždanog udara i hirurških intervencija akutnih komplikacija kardiovaskularnih bolesti.
Godišnji digitalni pregled oka je monitoring u ranom otkrivanju i tretiranju dijabetične retinopatije i prevencija pojave sljepila kod oboljelih od dijabetesa. Rano prepoznavanje dijabetične neuropatije uspješno prevenira pojavu dijabetičnog stopala i invaliditeta oboljelih. Prevencija insuficijencije bubrega oboljelih od šećerne bolesti zasniva se nadzorom nad glikemijom, arterijskom tenzijom, vrijednostima serumskog kreatinina, odnosa kreatinin/albumina u urinu i godišnjom procjenom glomerularne filtracije.
Gojaznost, dijabetes tipa 2, karcinomi i vakcinacija
Dijabetes tip 2 udružen sa gojaznošću povećava rizik za pojavu karcinoma dojke, endometrijalnog karcinoma, kolorektalnog i intrahepatičnog holangiokarcinoma. Infekcije virusne ili bakterijske etiologije mogu biti razlog povišene glikemije i povećanja rizika od ozbiljnih komplikacija, stoga je preporuka programa edukacije oboljelim od dijabetesa aktivna imunizacija protiv sledećih infektivnih agenasa: virusa Influence, Streptococcos-a pneumoniae, hepatitis B virusa i SARS-CoV-2 virusa.
Pregled oboljelog od dijabetesa
Pregled oboljelog od dijabetesa u savjetovalištu sprovodi medicinska sestra/tehničar. Pregled obuhvata pregled stopala, određivanje visine, težine, indeksa tjelesne mase, obima struka i mjerenje krvnog pritiska. Prilikom svake godišnje posjete sestra ima obavezu da mjerenja odredi u dva navrata, na osnovu kojih softver automatski izračunava srednju vrijednost mjerenja i indeks tjelesne mase. Medicinska sestra je značajna figura zdravstvene zaštite u edukaciji oboljelog od dijabetesa o važnosti i razlozima svakodnevne dobre regulacije šećera u krvi.
Laboratorijske analize
Posljednji laboratorijski nalazi hemoglobina, glikemije, lipidograma, glikoliziranog hemoglobina, koncentracije plazma kreatinina i odnosa albumin/kreatinina u urinu u prethodnih 12 mjeseci će se automatski povlačiti iz sistema zdravstvene zaštite u upitnik. Podaci ankete će omogućavati i procjenu glomerularne filtracije. Vrijednosti ovih laboratorijskih nalaza će ukazivati na uspješnost regulacije glikemije, prisutnost faktora rizika za pojavu komplikacija i samih komplikacija.
Promjenom životnog stila društvene zajednice moguće je smanjiti obolijevanje od dijabetesa za 80%. Savjetovalište za dijabetes je mjesto u kome se realizuju zdravstveni programi unapređenja liječenja oboljelih osoba od šećerne bolesti kroz psihološku podršku i edukaciju o značaju fizičke aktivnosti, balansirane ishrane bogate voćem i povrćem, nekonzumiranja duvanskih proizvoda i alkohola uz redovno uzimanje propisane medikamentozne terapije.
