Četiri su godine otkad je u Crnoj Gori zabilježen prvi slučaj koronavirusa.
Broj inficiranih iz dana u dan je rastao, uslijedio je niz epidemioloških mjera, a od posljedica korone u Crnoj Gori mnogi su izgubili najbliže. No, danas, sve ono što se prije četiri godine nije moglo – može se, a mnogigrađani kažu da im se čini da korone nijeni bilo.
Ekonomski analitičari, međutim kažu, kako nijesmo ni svjesni šta smo preživjeli i da je pandemija u potpunosti promijenila ekonomiju.
“Pandemija još nije završena, to jest korona još uvijek postoji, tako da četiri godine jeste dug period, ekonomija se potpuno promijenila. Ako se samo sjetimo početka pandemije, potpunog lockdowna, jasno je da je kompletna ekonomija, kompletna privreda bila blokirana i u jednom trenutku niko nije mogao da funkcioniše. Nije to bilo samo u slučaju kod nas, već u cijelom svijetu”, kaže za Televiziju E ekonomski analitičar Mirza Mulešković.
Iz ugla ekonomije, kako objašnjava, najviše se promijenio način poslovanja, jer su, na samom početku zbog lockdowna, svi poslodavci morali da mijenjaju sistem rada. Takođe, kaže Mulešković, digitalizacija je morala da dobije primat.
“Moram reći da to jeste jedna pozitivna stvar korone, ko je znao da iskoristi, a čini mi se da mi nismo. Ali ono što je bitno da naglasim da lekcije koje smo trebali da naučimo nismo naučili, da smo se vratili u vrijeme prije korone, a ekonomski sistem i ekonomski modeli su se potpuno promijenili. Tako da ako me pitate šta smo naučili, nismo puno toga naučili. Ako me pitate kako to znamo, evo možemo da vidimo da je situacija skoro ista u ekonomiji kao i prije pandemije.”, dodaje on.
Nakon korone svijet je suočen sa ratom u Ukrajini, podsjeća Mulešković, koji je dodatno poremetio ekonomske odnose u svijetu.
U Crnoj Gori su, podsjeća, postojale određene mjere podrške privredi, no niko nikada nije uradio analizu uticaja tih mjera, pa se ne zna koliko su one pomogle privrednicima.
“Ne znamo da li su to bile prave mjere i ukoliko bi se desila opet nekava takva pandemija, ja se nadam da neće, mi opet nećemo imati mjere koje bi bile dobre, kvalitetne i koje smo već promjenjivali”, objašnjava on.
Mulešković podsjeća da je upravo zbog toga što je tokom pandemije sve bilo zatvoreno, crnogorski turizam te godine zabilježio pad u 90 odsto. A ti podaci, kako kaže, govore da je ekonomija Crne Gore bazirana dominantno na turizmu.
“Ta nediversifikacija crnogorske ekonomije je upravo imala za rezultat takav drastičan negativan pad brutu društvenog proizvoda. Ako bi pričali o tome da li se nešto bitnije promijenilo, opet ćemo reći da nije, zbog toga što nismo radili ništa po pitanju diversifikacije ekonomije. I dalje, nemamo analizu, nemamo strategiju na koji način treba dodatno razvijati ekonomiju”, kaže Mulešković.
Pandemija ili bilo koja druga kriza, smatra on, morala je da bude šansa za sve, da se nešto nauči, stvori novi proizvod i da se, kako kaže, vidi koje su šanse da se razvija crnogorski proizvod i da nakon toga taj proizvod živi i raste u Crnoj Gori.
“Mi tu šansu nismo iskoristili”, zaključuje Mulešković.
Analitika
