U januaru 2020. godine, izbijanjem COVID-19 infekcije izazvane novim tipom koronavirusa (SARS CoV-2) u provinciji Hubei u Kini, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) proglasila je vanredno stanje za javno zdravlje koje je od međunarodne važnosti. Sada širom svijeta većina ljudi odbrojava dane u izolaciji zbog nemogućnosti da napuste svoje domove kako bi išli na posao ili kako bi obavljali druge uobičajene svakodnevne aktivnosti.
Ove mjere su ono što predstavlja globalni odgovor na suzbijanje širenja pandemije koronavirusa. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kriza usljed pojave koronavirusa i restriktivne mjere koje preduzimaju mnoge zemlje radi sprječavanja epidemije mogu negativno uticati na mentalno zdravlje i blagostanje ljudi.
– Izolacija, fizička distanca, zatvaranje škola i radnih mjesta izazovi su koji utiču na nas, i prirodno je da u ovom trenutku osjećamo stres, anksioznost, strah i usamljenost – rekao je direktor evropskog predstavništva SZO Hans Kluge.
U ranim fazama od izbijanja infekcije postoji velika neizvjesnost u vezi sa samom bolešću, njenim širenjem, obimom i uticajem. Ovo može izazvati duševni bol, čak i među onima koji su bili sigurni da neće biti direktno izloženi infekciji. Osim toga, odgovarajuće neophodne mjere predostrožnosti, poput socijalnog distanciranja i otkazivanja događaja u zajednici, mogu stvoriti stres i izazvati ili pogoršati već postojeća psihijatrijska stanja.
Suočeni sa ovom kritičnom situacijom, zdravstveni radnici na prvoj liniji koji su direktno uključeni u postavljanje dijagnoze, liječenje i njegu pacijenata sa COVID-19 infekcijom, izloženi su riziku od razvoja psihološkog distresa i drugih simptoma mentalnog zdravlja. Sve veći broj potvrđenih i suspektnih slučajeva, prekomjerno opterećenje na poslu, trošenje opreme za ličnu zaštitu i higijenu, široka medijska ispraćenost pandemije, nedostatak specifičnih ljekova i osjećaj neadekvatne podrške mogu doprinijeti dodatnom mentalnom opterećenju zdravstvenih radnika.
Biti pod stresom je iskustvo kroz koje prolaze mnogi zdravstveni radnici. Stres i osjećanja povezana sa njim nikako nisu odraz nemogućnosti u obavljanju svog posla ili odraz slabosti. Upravljanje stresom i psihosocijalnim blagostanjem za to vrijeme jednako je važno kao i upravljanje fizičkim zdravljem.
Nažalost, neki zdravstveni radnici mogu doživjeti izbjegavanje od strane porodice ili zajednice zbog stigme ili straha. Ovo može znatno otežati ionako izazovnu situaciju.
Šta može pomoći mentalnom zdravlju i blagostanju?
Razmotrite kako da se povežete sa drugima: Održavanje odnosa sa ljudima u koje imate povjerenja važno je za mentalno blagostanje. Razmislite o tome kako možete ostati u kontaktu sa kolegama, prijateljima i porodicom putem telefona, videopoziva ili društvenih mreža, umjesto da se lično sastajete – bilo da su to ljudi koje obično viđate ili se povezujete sa starim prijateljima.
Pomozite i budite podrška drugima: Razmislite o tome kako biste mogli da pomognete onima koji vas okružuju – to bi im moglo napraviti veliku promjenu, a i vi ćete se samim tim osjećati bolje. Možete li poslati poruku prijatelju ili članu porodice u blizini? Postoje li zajedničke grupe kojima biste se mogli pridružiti kako biste podržali druge na lokalnom nivou? To je veoma važno uraditi u skladu sa uputstvima o koronavirusu (COVID-19) kako biste zaštitili sebe i druge. I pokušajte da prihvatate zabrinutost, strepnju ili ponašanje drugih ljudi.
Razgovarajte o svojim brigama: Sasvim je očekivano osjećati se zabrinuto, uplašeno ili bespomoćno zbog trenutne situacije. Ovo je teško vrijeme za sve i potrebno je podijeliti sa porodicom i prijateljima kako se osjećate i stvari sa kojima se suočavate, jer i oni takođe mogu pomoći. Ako to ne možete da podijelite sa njima, postoje ljudi sa kojima možete razgovarati putem preporučenih linija za psihološku podršku. Takva je i besplatna linija za sve građane Crne Gore, otvorena za vrijeme trajanja epidamije COVID-19 infekcije, a koja je podržana od strane Kliničkog centra Crne Gore i Crnogorskog Telekoma.
Brinite o svom fizičkom blagostanju: Vaše fizičko zdravlje ima veliki uticaj na to kako se osjećate, emocionalno i mentalno. U trenucima poput ovih, lako je upasti u nezdrave obrasce ponašanja, što zauzvrat može učiniti da se osjećate gore. Pokušajte jesti zdrave, uravnotežene obroke, pijte dovoljno vode, vježbajte gdje je to moguće i pokušajte da izbjegavate konzumiranje cigareta i alkohola.
Ako ste u mogućnosti da izađete vani, razmislite o šetnji ili baštovanstvu (držite preporučenih 2 metra distancu od drugih kako je istaknuto u uputstvima za socijalno distanciranje). Ako ostajete kod kuće, možete pronaći besplatne kratke video zapise sa vježbama koje možete isprobati u svom domu.
Pazite na san: Osjećaj anksioznosti ili zabrinutosti može otežati da uveče zaspite. Kvalitetan san donosi veliku razliku u tome kako se osjećate mentalno i fizički, tako da je važno da imate dovoljno sna. Pokušajte da održavate redovne obrasce spavanja i pridržavajte se dobre higijenske prakse spavanja – poput izbjegavanja gledanja u ekran neposredno prije spavanja, smanjenja konzumiranja kofeina i stvaranja ugodnog ambijenta za odmor.
Pokušajte da kontrolišete negativne misli: Mnoge ljude vijesti o COVID-19 pandemiji zabrinjavaju. Međutim, neki ljudi mogu doživjeti toliko intenzivnu anksioznost da to njima postaje problem. Pokušajte da se fokusirate na stvari koje možete da kontrolišete, uključujući i izvore informacija koje dobijate i radnje koje preduzimate kako biste se bolje prirepmili za ovakve informacije.
U redu je priznati neke stvari koje su trenutno izvan vaše kontrole, ali nisu od pomoći stalna razmišljanja o situaciji koja vas dovode do toga da se osjećate anksiozno ili preopterećeno.
Upravljanje informacijama koje dobijamo od medija: 24-časovne vijesti i stalna ažuriranja na društvenim mrežama mogu učiniti da budete još više zabrinuti. Ukoliko to na vas utiče, pokušajte da ograničite vrijeme koje provodite gledajući, čitajući ili slušajući medijsko izvještavanje o COVID-19 infekciji. To se može postići na način da vijesti provjeravate u tačno zadato vrijeme ili da se ograniče na nekoliko provjera dnevno.
Prikupite vjerodostojne činjenice: Prikupite relevantne informacije koje će vam pomoći da precizno odredite sopstveni ili rizik po druge ljude od zaraze koronavirusom, tako da možete preduzeti razumne mjere predostrožnosti. Pronađite vjerodostojan izvor informacija kao što su Svjetska zdravstvena organizacija, Ministarstvo zdravlja Crne Gore, Institut za javno zdravlje Crne Gore , Klinički centar Crne Gore i provjerite informacije koje dobijate iz informativnih izvora, društvenih medija ili od drugih ljudi.
Razmislite o tome kako eventualno netačne informacije mogu uticati i na druge ljude. Pokušajte da ne dijelite informacije bez provjere činjenica protiv vjerodostojnih izvora.
Razmislite o svojoj novoj dnevnoj rutini: Život se na neko vrijeme mijenja za sve nas. Bez obzira da li ostajete kod kuće ili ste socijalno distancirani, vjerovatno ćete primijetiti neki poremećaj u vašoj uobičajenoj dnevnoj rutini.
Razmislite o tome kako možete da se prilagodite i stvorite nove pozitivne rutine – pokušajte da se uključite u korisne aktivnosti (kao što su čišćenje, kuvanje ili vježbanje) ili smislene aktivnosti (poput čitanja ili pozivivanja prijatelja). Možda će vam biti korisno da napišete dnevni ili nedeljni plan aktivnosti.
Radite stvari u kojima uživate: Kad ste anksiozni, usamljeni ili neraspoloženi, rjeđe radite ili uopšte ne radite stvari u kojima inače uživate. Usredsređenost na omiljeni hobi, učenje nečeg novog ili jednostavno odvajanje vremena za opuštanje u zatvorenom prostoru trebalo bi da vam donese olakšanje od anksioznih misli i osjećaja i može da vam podigne raspoloženje.
Ako ne možete da radite stvari u kojima obično uživate jer ostajete kod kuće, pokušajte da razmislite kako biste ih mogli prilagoditi ili isprobajte nešto novo. Puno je besplatnih tutorijala i kurseva na internetu, a ljudi stižu sa inovativnim online rješenjima kao što su online kvizovi i prenos koncerata uživo.
Postavite ciljeve: Postavljanje ciljeva i njihovo postizanje daje osjećaj kontrole i svrhe – razmislite o onim stvarima koje želite ili trebate da radite koje još uvijek možete raditi kod kuće. To bi moglo biti gledanje filma, čitanje knjige ili online učenje.
Budite aktivni: čitajte, pišite, igrajte igrice, popunjavajte ukrštenice ili crtajte i slikajte. Pronađite nešto što vama odgovara.
Nađite vremena da se opustite i usredsredite se na sadašnjost: Ovo može pomoći kada vas preplave negativne emocije zbog brige o budućnosti i može poboljšati blagostanje. Tehnike opuštanja takođe mogu pomoći nekim ljudima da se izbore sa osjećajima anksioznosti.
Ako ste u mogućnosti, jednom dnevno izađite vani ili dovedite prirodu unutra: Vrijeme provedeno na zelenim površinama može biti korisno za vaše mentalno i fizičko blagostanje. Ako ne možete izaći vani, možete pokušati da postignete ove pozitivne efekte provodeći vrijeme u kući sa otvorenim prozorima kako biste prozračili prostorije, uređenjem prostora za sjedenje i lijep pogled i dobijanje prirodne sunčeve svjetlosti, ili izlazak u baštu ako je moguće.
Radite na tome da se držite mentalno dobro
Radite stvari koje obično radite kako biste se osjećali dobro, poput uživanja u hrani koju volite i vežbanja jednom dnevno napolju, ukoliko je moguće. Ako imate podršku drugih, planirajte sa njima kako možete ostati pozitivni i relaksirani. Postoje i druge stvari koje možete uradite kako biste vladali svojim emocijama ukoliko osjećate da gubite kontrolu, poput vođenja dnevnika, učenja tehnika opuštanja, kreiranja plana sa porodicom / prijateljima kada osjećate nemir i anksioznost.
Amina Bećiragić, dr pharm
Add comment