Izazovi sa kojima se suočavaju onkološki pacijenti i onkolozi za vrijeme COVID-19 pandemije

0
422

Kako sprovoditi onkološko liječenje?

U ovom trenutku je već jasno da COVID-19 infekcija predstavlja jedan od najvećih globalnih izazova, koja pogađa sve aspekte društva. Ono što predstavlja najveći izazov, a Crna Gora već sprovodi, jeste suzbijanje brzog širenja infekcije ali i uspostavljanje adekvatnih procedura i smjernica ponašanja i postupanja. Ovo predstavlja veliko opterećenje za sve oblasti i grane medicine, naročito za onkologiju, gdje bi trebalo obezbijediti kontinuitet terapijskih procedura i zdravstvene njege, a uz to svesti na najmanju mjeru rizik obolijevanja od COVID-19 infekcije među pacijentima i onkolozima.

Na osnovu do sada dostupnih podataka i kliničkog iskustva, najveći rizik za razvijanje ozbiljnih komplikacija od COVID-19 imaju osobe starije od 65 godina, pacijenti sa hroničnim respiratornim oboljenjima, astmom, osobe sa kardiološkim komplikacijama, dijebetičari kao i pacijeti oboljeli od karcinoma.

Teško pitanje sa kojim se suočavaju onkolozi širom svijeta je, kako najbolje liječiti pacijente sa karcinomom u neizvjesnom i potencijalno opasnom okruženju kakvo je u ovom momentu epidemija korona (SARS-CoV-2) virusom koji uzrokuje respiratorno oboljenje COVID-19?

Kako je COVID-19 potpuno nova bolest, suočeni smo sa činjenicom da nema jasnih vodiča kako se treba ophoditi prema specifičnim populacijama pacijenata, kao što su pacijenti oboljeli od karcinoma. Ali smo relativno brzo dobili preporuke strukovnih udruženja onkologa, koje jasno naglašavaju važnost održavanja kontinuiteta njege i liječenja kod ove grupe pacijenata, i posebnu pažnju samih pacijenata i samo-izolaciju, da bi se smanjio rizik od  COVID-19 infekcije, naglašava prof. dr Vladimir Todorović, direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju Kliničkog centra Crne Gore. Takođe naglašava kako smo se u Crnoj Gori, kao i prema mjerama za opštu populaciju, vrlo mudro i sa dodatnom pažnjom posvetili organizaciji liječenja onkoloških pacijenata u vanrednim okolnostima. Primijenjeni su svi savjeti koje smo dobili od kolega iz Italije, Francuske, Njemačke, kao i publikovane informacije od kineskih stručnjaka.

U međuvremenu ljekari širom svijeta nesebično dijele svoje iskustvo na društvenim mrežama i intervjuima u medicinskim strukovnim časopisima, kako bi pomogli ostalima da se što bolje pripreme. Jedan od njih je prof. dr Đuzepe Kuriljano, onkolog iz Milana, koji se nalazi u oblasti Lombardija, jedne od teritorija koja je naviše pogođena COVID-19 epidemijom u Italiji. Kuriljano je uvaženi profesor Medikalne onkologije na Univerzitetu u Milanu i direktor divizije za rano otkrivanje ljekova, Evropskog Instituta za onkologiju. U članku su djelovi intervjua koji je dao za prestižni strukovni američki časopis ,,The Cancer Letter,,.

Na pitanje kakva je trenutna situacija u Milanu i kada se očekuje smanjenje broja zaraženih pacijenata Kuriljano odgovara ne želim više da gledam kako ljudi svakodnevno umiru. Još uvijek ne mogu reći da imamo efekte karantina kao epidemiološke mjere, ali se nadam da ćemo brzo početi da uočavamo pad broja zaraženih osoba. Jedna od važnih informacija koju želim da podijelim je da je do sada 44 doktora preminulo od posljedica COVID-19 infekcije, i većina njih su porodični ljekari. Do sada je u Italiji na COVID-19 pozitivno 6205 medicinskih radnika, pa želim da još jednom istaknem od kolikog je značajna i sama zaštita medicinskih radnika (uz sve ostale mjere prevencije koje se tiču i opšte populacije).

Da li je Evropski institut za onkologiju napravio izmjene u načinu rada i kako će liječiti pacijente?

Napravljeno je puno izmjena. Svakodnevno smo u kontaktu sa pacijentima putem telefonskih poziva, kojih imamo dnevno i do 500. Pitamo ih kakvog su zdravstvenog stanja, imaju li temperaturu, neke od respiratornih simptoma, kašalj ili kratak dah, kako bi smo smanjili, na najmanju moguću mjeru prijem pacijenata u bolnicu koji su potencijalno zaraženi.

Sa pacijentima koji uzimaju oralnu onkološku terapiju kontaktiramo koristeći telemedicinu, tako ocjenjujemo stanje pacijenata i pratimo potencijalne neželjene efekte terapije. Obezbijedili smo sisteme dostave tabletarne terapije pacijentima kućama,  kojima pacijente snadbijevamo sa dvomjesečnim ili tromjesečnom zalihama. Uzorke za analize krvne slike savjetujemo pacijentima da odrade u laboratorijama koje su najbliže njihovim domovima. Svake 3 nedjelje zakazujemo vizite putem telemedicine, kako bi procijenili bezbjednost primjene terapije. Ukoliko pacijent ima bilo koje nove simptome u toku ove tri nedjelje može da nas kontaktira i putem email-a, kada zakazujmemo telekonsultaciju sa pacijentom istog dana.

Za one pacijente koji zahtijevaju pristup bolnici, imamo kontrolne punktove izvan bolnica, gdje najčešće sestre mjere temperaturu i kontrolišu suspektne simptome, kao što je npr. kašalj. Nakon toga pacijent ulazi u bolnicu, gdje ga čeka druga kontrolna tačka, ovdje doktori odrađuju pregled kako bismo utvrdili da pacijent nije potencijalno zaražen, i tako spriječili ulazak infekcije u bolnicu. Restrikcije zabrane kretanja ne važe za onkološke pacijente, preporuka je da se svi pacijenti koji su suspektni testiraju.

Obezbijedili smo specifični dio bolnice koji je opredijeljen za pacijente koji su pozitivni na COVID-19, a imaju srednje teške simptome bolesti. Svi naši kapaciteti su prošireni u smislu obezbjeđivanja dodatne opreme za intenzivnu jedinicu i kreveta, takođe smo sproveli obuku medicinskih sestra i specijalista svih grana da pruže adekvatnu intenzivnu njegu pacijentima ukoliko eventualno razviju akutni respiratorni distres sindom (ARDS), odnosno ako nastupi naglo popuštanje respiratornog sistema. Tako da radimo puno obuka, kako za medicinske sestare i doktore, tako i za pacijente.

Kakva je situacija u Crnoj Gori i koje su mjere preduzete na Klinici za onkologiju i radioterapiju?

Prof. Todorović naglašava koje su to kategorije onkoloških pacijenata u većem riziku i zahtijevaju dodatni oprez. To su pacijenti koji primaju sistemsku i hemoterapiju ili koji su primali hemoterapiju u posljednja 3 mjeseca, koji se liječe radioterapijom, pacijenti koji su imali transplantaciju koštane srži u posljednjih 6 mjeseci, ili ukoliko pacijent uzima imunosupersivne ljekove. Zatim pacijenti sa određenim tipovima hematoloških karcinoma, čak i ukoliko nisu na terapiji, kao npr. hronična leukemija, limfom ili mijelom. Specifična rizična grupa za moguće komplikacije od COVID-19 infekcije su pacijenti sa oslabljenim imunim sistemom  i stanjima kao što su leukopenija, smanjen nivo imunoglobulina i pacijenti koji su na dogoročnim imunosupresivima (steroidi, antitijela). Dio zaštite su mjere koje smo preduzeli u organizaciji rada na samoj Klinici, ali još važnije je da pacijent preduzima sve mjere koje su savjetovane od strane nacionalnog koordinacionog tijela za opštu populaciju, koje kod naših pacijenata koji su na terapiji imaju veliki značaj.

Pacijenti sa karcinomom, kako oni koji su trenutno na nekoj onkološkoj terapiji tako i pacijenti koji su ranije liječeni od karcinoma, mogu biti u većem riziku za razvoj komplikacija, kako nam sugerišu prve analize iz Kine i Italije. U odnosu na ostale osobe ovaj rizik za onkološke pacijente je veći 3.5 puta. Pa bih još jednom da naglasim važnost nastavka kontinuiranog, pravovremenog, sveobuhvatnog timskog liječenja i praćenja onkoloških pacijenata.

Što se tiče preventivnih mjera koje smo preduzeli na klinici, za početak smo smanjili broj pacijenata u ambulantama, tako što smo odložili kontrolne vizite svim pacijentima koji se redovno kontrolišu na našoj klinici. Sve posjete na klinici su zabranjene. Prioritet smo dali pacijentima koji su na aktivnom terapijskom režimu, kako bismo obezbijedili kontinuitet i ostvarili terapijski efekat koji produžava život i poboljšava kvalitet života. Takođe, na klinici se obavljaju samo neophodni sastanci osoblja u minimalnom broju učesnika, veći dio komunikacije se odvija putem online platformi. Smanjili smo i broj dnevno prisutnih zaposlenih na klinici, koji se smjenjuju u ekipama što je takođe, po preporukama vodiča za onkološke ustanove.

Prof. Kuriljano naglašava značaj i važnost digitalizacije i digitalne medicine.

– Siguran sam da će se puno stvari promijeniti kada se kriza završi i da ćemo imati značajno veću upotrebu digitalnih platformi, kao što je telemedicina, ali i praćenja ishoda pacijenata pomoću aplikacija.  Šta sam otkrio za vrijeme epidemije jeste da je većina naših pacijenata digitalizovana i ima pristup internetu. Puno je načina kako nam mogu slati sve neophodno za adekvatno praćenje, od nalaza krvne slike, rezultata skenera i magnetne rezonance, ali i platformi koje mogu poslužiti za komunikaciju sa pacijentima, što nam je od ogromne važnosti u ovom momentu. Ono što je paradoks, da u vremenu koje nas je zadesilo imamo značajno veći broj podataka o pacijentima nego ikada ranije.

Na pitanje ima li u svojoj bolnici pacijente sa karcinomom koji su COVID-19 pozitivni, prof. Kuriljano odgovara – da, do sada imamo 8 pacijenata sa COVID-19 infekcijom. Pomoću dvije kontrolne tačke na kojima kontrolišemo ulaz pacijenata u bolnicu pokušavamo da smanjimo broj inficiranih pacijenata u bolnicu. Međutim, svih 8 pacijenata ušli su u bolnicu bez temperature. Kod pacijenata smo započeli terapiju pa su razvili temperaturu za dan ili dva. Vjerovatno su bili pozitivni, a razvili su temperaturu nakon primjene terapije. Ovo je jako kompleksno, ukoliko pacijent treba da se operiše ili treba da prima terapiju, tada imate pacijenta sa mogućim komplikacijama. Ove pacijente odmah stavljamo u samoizolaciju i oni su pod intenzivnim praćenjem, što je veoma važno. Ukoliko je temperatura veća od 39 stepeni treba ih hospitalizivati. Ukoliko je temperatura, 37, 38, a pacijent nema simptome, otpuštamo ih kućama, jer rizikujemo širenje infekcije na klinici, gdje ih takođe intenzivno pratimo. Za sada imamo hospitalizovanog samo jednog pacijenta koji je imao operativni zahvat i on se osjeća dobro.

Na pres konferenciji KCCG u utorak u 17h prof. dr Ranko Lazović, rukovodilac Kriznog tima, saopštio je da su za sada obustavljeni svi operativni zahvati na pacijentima sa malignim bolestima koji nisu hitni.

– Mi o tim pacijentima vodimo i te kako brigu. Postoji nekoliko hospitalizovanih pacijenata za koje nam je procjena da ih treba operisati – juče je to bilo u kotorskoj bolnici, u ponedjeljak se radi nekoliko zahvata u KCCG u Podgorici, i tamo gdje je procjena da je bolesnik hitan, nećemo odlagati. Tamo gdje je procjena da može da sačeka, da sačekamo i zbog bolesnika i zbog zdravstvenog sistema razvoj situacije. Tuzi smo regulisali tako što primaju hemioterapiju u Domu zdravlja u posebnoj prostoriji sa posebnim ulazom. Ostali građani na propisan način, u dogovoru sa onkologom dolaze po terapiju, ista se sprovede i vraćaju se kući – rekao je prof. Lazović.

Da li pacijenti oboljeli od karcinoma treba da preuzmu dodatne preventivne mjere?

Što se tiče prevencije ista pravila važe za onkološke pacijente kao i za sve ostale, a to su mjere sociljalne distance, često i temeljno pranje ruku, izbjegavanje dodirivanja lica i izbjegavanja kontakta sa potencijalno oboljelim osobama, pojasnio je prof. Todorović. Ovi pacijenti ne bi smjeli da napuštaju domove, jedino u slučaju odlaska na terapiju, analize i dijagnostičke procedure. Važno je da imaju dovoljne količine ljekova i suplemenata koje su im preporučeni, a nabavku da prepuste porodici, prijateljima, komšijama.

Onkološke pacijente, u odnosu na pandemiju COVID-19, možemo podijeliti u dvije kategorije, pacijente koji su na aktivnom liječenju i pacijente koji nemaju aktivnu bolest, ali se prate u određenim vremenskim intervalima, pa su samim tim i preporuke su za njih drugačije.

  • Pacijenti koji su na aktivnoj terapiji, a razviju temperaturu ili neke od respiratornih simptoma kao što su kašalj, suvo grlo, kratak dah ili poteškoće prilikom disanja, odmah treba da obavijestite svog onkologa. Onkolog će vas najbolje uputiti, da li je potrebno da dođete do klinike ili je bezbjednije zbog trenutne situacije da ostanete kućama i ispratite savjete koji vam se daju, kao što je i do sada bio slučaj. Kod ovih pacijenata je važno razlikovati pojavu sekundarnih bakterijskih infekcija kao posljedicu primjene onkološke terapije u odnosu na simptome COVID-19 infekcije.
  • Pacijenti koji nemaju aktivnu bolest i nisu na terapiji u slučaju porasta tjelesne temperature ili respiratornih simptoma treba da se obrate izabranom doktoru ili epidemiološkoj službi kako bi dobili jasne informacije u vezi procedura vezanih za korona virus, nikako da prvo idu u zdravstvene ustanove, jer su i oni, takođe, u riziku od razvoja ozbiljnih komplikacija.
  • NEMOJTE direkto ići kod svog ljekara, u polikliniku/bolnicu ukoliko imate neke od simptoma koje sam već naveo, kako biste izbjegli potencijalno širenje infekcije. Najprije pozovite zdravstvenu ustanovu i slijedite uputstva koja vam daju!

 

Twetter nalozi na kojima možete pratiti uvažene profesore su:

prof. dr Vladimir Todorovic; Vladimir Todorovic; @Vladimir08024481, i

prof. dr Đuzepe Kuriljano; G Curigliano MD PhD; @curijoey

                                                                           Nemanja Raičević, dr pharm