XI Medikal konferencija
Digitalizacija sistema zdravstva, kao postupak neophodne modernizacije ovog vitalnog društvenog sistema, bila je istaknuta tema 11. Medikalove godišnje konferencije. Nizu izlaganja na ovu temu zapravo je i posvećen prvi dan Konferencije, a o značaju digitalizacije zdravstvenog sistema govoreno je u okviru okruglog stola kojim je predsjedavala direktorica Direktorata za digitalizaciju u Ministarstvu zdravlja gđa Dragana Janinović. Kao predstavnici kapitalnih tijela i institucija crnogorskog zdravstva ovom prilikom su govorili: dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Vuk Kadić, direktor Fonda za zdravstveno osiguranje i dr Aleksandar Obradović, zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje.
Jedan od najatraktivnijih koncepata digitalizacije
Direktorica Direktorata za digitalizaciju u Ministarstvu zdravlja Dragana Janinović prezentovala je aktuelne djelatnosti na planu izrade Nacionalne strategije digitalnog zdravlja 2024-2029. god. Naglašavajući da digitalizaciju zdravstvenog sistema treba posmatrati iz više uglova, ona je objasnila da je neophodno naći najbolji okvir za rješavanje akutnih problema u zdravstvu, a digitalizacija u zdravstvu je, kako je rekla, jedna od najatraktivnijih oblasti uopšte kada je digitalizacija u pitanju. Riječ je o izazovu koji se odnosi na to kako uspostaviti balans u odnosu na probleme sa kojima se susrećemo, a koji su, po njenoj ocjeni, veliki, ali istovremeno i „da gledamo unaprijed i uskočimo u brzi voz inovacija i svega što one nose sa sobom”.
Među akutnim pitanjima koja najviše opterećuju zdravstveni sistem gđa Janinović izdvaja problem nedovoljne razmjene podataka, koji se, kako je navela, prepoznaje na svim nivoima zdravstva. Stoga se i mora raditi na jačanju vidljivosti podataka, ali i kreiranju novih registara. Pitanje je i da li su postojeći podaci ažurirani i adekvatni za aktuelnu primjenu u daljem razvoju digitalizacije. U tom spektru se izdvaja elektronski zdravstveni karton, čija izrada bi trebalo da napokon bude zaključena. — Elektronski zdravstveni karton treba da obuhvati sve podatke o pacijentu koje imamo ne samo iz javno-zdravstvenog sistema. Tu moramo da uključimo i privatne institucije i sve ono što je bitno za sveobuhvatnu sliku o zdravlju — kaže gđa Janinović.
Standardizacija, finansije i ljudski resursi predstavljaju dodatne izazove u digitalizaciji zdravstva, a inovativni projekti, primjena vještačke inteligencije i fondovi EU su velikim dijelom namijenjeni za digitalizaciju zdravstva. U vezi s finansijama neophodno je da se, kako je objašnjeno, kontroliše potrošnja ljekova. — Mi moramo da stvorimo ambijent da bismo mogli te fondove zaista da iskoristimo, da imamo projekte, ali da imamo i resurse sa kojima bismo mogli da učestvujemo u tim projektima — istaknuto je ovom prilikom. Uloga Ministarstva je, navedeno je dalje, učiniti podatke dostupnim široj javnosti: naučno-istraživačkim zajednicama, privredi, start-up organizacijama, jer naše javno zdravstvo zahtijeva dodatnu pomoć. — Moramo da gledamo širu sliku da na najbolji mogući način iskoristimo svu moguću podršku koju možemo da dobijemo u cjelokupnoj zajednici a istovremeno da projektima koji se tiču digitalizacije zdravstva možemo da doprinesemo daljem razvoju i start-up naučno-istraživačke zajednice i Crnoj Gori — kaže gđa Janinović. Apsolutni zadatak Ministarstva zdravlja je, kako je zaključila, da stvori okvir u kom je sve ovo izvodljivo.
Ljekarska komora nudi digitalnu pomoć
Dr Žanka Cerović, predsjednica Ljekarske komore, istakla je da bi informatički razvoj i uvođenje centralnog sistema za prikupljanje i obradu podataka i napredno izvještavanje omogućili bolje upravljanje zdravstvenim sistemom i osigurali paritet i efikasnost u pružanju zdravstvenih usluga. Kao jedan od vidova ovog procesa, primjena telemedicinskih usluga u zdravstvu, npr., smanjuje broj pregleda i kontrola po ljekaru, smanjuje vrijeme čekanja, vrši se značajna ušteda budžetskih sredstava i, što je, po dr Cerović, najvažnjije, omogućava pacijentu komfor da potrebnu specijalističku i subspecijalističku zaštitu dobije blagovremeno, ukoliko ista ne postoji u mjestu odakle je.
Kao ljekar sa osmogodišnjim iskustvom rada u Kliničkom centru, dr Cerović je opisala iskustvo digitalizacije u Centru za radiološku dijagnostiku putem Heliar sistema koji, kako je objasnila, omogućava čuvanje podataka i pregleda koji se tiču pacijenta. Njime se može ostvariti uvid u sve specijalističke preglede pacijenta, ali i poređenje podataka.
U Kliničkom centru, objasnila je dr Cerović, jedan segment telemedicine omogućuje onkološkim pacijentima da dobiju prijeko potrebno zdravstveno zbrinjavanje, kao i odgovarajući konzilijarni i terapijski tretman. Heliar sistem je raspoloživ samo ljekarima u KCCG-a, a prijeko bi bilo potrebno, primjećuje dr Cerović, da bude vidan svim ostalim ljekarima u sistemu i ljekarima u privatnoj praksi. Sistem telemedicine je raspoloživ samo ljekarima u KCCG-u, Pljevljima, Beranama i Baru, što je, kako je naglašeno, apsolutno diskriminartorno u odnosu na pacijente iz ostalih crnogorskih gradova. — Ispred Ljekarske komore Crne Gore, Udruženja specijalista radiologa, Udruženja strukovnih medicinskih radiologa i radioloških tehničara poslat je dopis Ministarstvu zdravlja da se svi ovi sistemi ujedine u jednu i jedinstvenu nacionalnu platformu, što bi apsolutno bilo neophodno, ne samo što se tiče dostupnosti podataka, već što se tiče i standardizacije, kvaliteta pružanja usluga na čitavoj teritoriji Crne Gore, posebno što se tiče dijagnostike — podsjetila je ovom prilikom predsjednica Komore.
Zastupajući tezu da crnogorski zdravstveni sistem mora težiti uspostavljanju potpune digitalizacije koja će svojim korisnicima omogućiti uvid u sve podatke u realnom vremenu, što zahtijeva kontinuiranu dopunu podataka i adekvatnu raspoloživost svim učesnicima sistema, dr Cerović je ukazala i na doprinos Ljekarske komore u smislu uspostavljanja digitalne baze podataka o našim ljekarima. Ovim projektom svaki ljekar u Crnoj Gori dobio je svoj registar u elektronskom obliku, sa određenim podacima koji mogu biti od izuzetnog značaja za kreatore zdravstvene politike. — Mi u Ljekarskoj komori svakodnevno unosimo podatke, a svaki ljekar može da uđe u svoju ličnu kartu, vidi koliko bodova ima i da unese nove podatke, ako ih ima. U planu je i generisanje QR koda koji bi bio sastavni dio svake odluke o akreditaciji za stručni skup — objasnila je dr Cerović.
Nudeći svesrdno mogućnost konsultovanja ovih podataka nosiocima zdravstvene vlasti, ona je ujedno zamolila sve ljekare da se interesuju i sami aktiviraju za unošenje ličnih profesionalnih podataka i njihovo osvježavanje. Direktorica Direktorata za digitalizaciju je pohvalila ovaj poduhvat Ljekarske komore, a u vezi sa umrežavanjem sistema obavijestila da je ponovo pokrenut sistem povezivanja.
Kontrolisati potrošnju ljekova !
Direktor Fonda za zdravstveno osiguranja Crne Gore dr Vuk Kadić ocijenio je da digitalizacija zdravstva ima i te kako veliki značaj. Konstatujući da budžeti u zdravstvu svake godine bivaju sve veći i da će vremenom bivati i veći jer medicina napreduje, dr Kadić je izdvojio izdatke za potrošnju ljekova kao izazov sa kojim se treba suočiti. S jedne strane, u ponudi su skupi ljekovi koji su omogućeni pacijentima, a s druge strane, postoji i nekontrolisana potrošnja ljekova.
Nemoguće pratiti ogromne izdatke opisnog propisivanja
Budžet za ljekove izdate na recept u 2021. bio je 51 milion evra, u 2022. bio je 61,5 milion. Nakon ljeta 2023. ustanovljeno je da je potrošnja ljekova na recept iznosila 37 miliona, a na kraju 2023. ona je iznosila čak 87 miliona.
Direktor Fonda za zdravstvo navodi da je od 15,5 miliona recepata izdatih za 2,5 godine 10% recepata imalo opisno doziranje: „po šemi”, „po potrebi”, „po izvještaju”, što je, kako je naglašeno, nemoguće finansijski pratiti. 10% recepata nije imalo nikakvu šemu doziranja, a evidentirano je 300,000 različitih kombinacija doziranja. Nije postojao ni jedan lijek koji nije bio opisno doziran. Direktor Fonda ističe i da, kada su u pitanju pojedine vrste ljekova, npr. insulin, 1/4 pacijenata u Crnoj Gori predozirana.
Ovako neodmjeren odnos prema propisivanju ljekova predstavlja problem za finansiranje zdravstva, pa je neophodno naći način da se ovo pitanje dovede u red.
U skladu s ustanovljenom lošom praksom propisivanja ljekova u Crnoj Gori pokušano je, kaže dr Kadić, da se, ne nauštrb pacijenata, dođe do modela kontrole potrošnje ljekova. On je ilustrovao dva modela po kojim je nemoguće izdati recept koji nema određenu numeričku vrstu doziranja ili se radi o vremenski dostupnoj terapiji. Po ovom se ne bi moglo desiti da nekom ko ima terapiju od dvije tablete budu propisane dvije kutije sa npr. 28 ljekova. Upozoravajući da naš sistem trenutno omogućava taj model propisivanja ljekova, ali je kao takav neodrživ, dr Kadić ističe: — Mislim da ne postoji zdravstveni budžet u svijetu koji 2/3 svoga budžeta troši na plate zaposlenih i na potrošnju ljekova. Zato nema ulaganja u kapitalne investicije, zato nema inovacija, a tek sad se krenulo u izgradnju dvije bolnice.
Dr Kadić je, u vezi s neracionalnom potrošnjom ljekova, pozvao na odgovornost sve učesnike sistema, jer u suprotnom može doći do nestašice ljekova i sl. anomalija sistema. Uočavajući mogućnost da digitalizacija postane neka vrsta automatskog uslovnog ograničavanja dodatne količine ljekova, on je ocijenio da je jedini način da se izvrši racionalizacija upotrebe ljekova upravo uz pomoć digitalizacije.
Problem neracionalne potrošnje ljekova, istakla je gđa Janinović, evidentiran je i u segmentu potrošnje u zdravstvenim ustanovama, gdje je ona, takođe, veoma velika. Ministarstvo zdravlja, kako je rekla, već neko vrijeme radi na projektu koji bi podrazumijevao praćenje potrošnje lijeka od trenutka njegovog ulaska u Crnu Goru. U pogledu vrlo upitne potrošnje u zdravstvenim ustanovama traženo je od svake ustanove da dostavi izvještaj o načinu distribucije i propisivanja ljekova. Gđa Janinović je ocijenila da je neophodno ujednačiti procedure potrošnje ljekova u ustanovama i procijenila da i te kako postoje uslovi za unapređenje ove procedure.
Mogućnost značajnog ubrzanja svakodnevnih usluga
Zamjenik direktora Instituta za javno zdravlje dr Aleksandar Obradović pohvalio je napredak u osvješćenju u vezi s značajem digitalizacije u zdravstvu. Prednosti primjene ovog koncepta mogu se, kako je rekao, ogledati u značajnom ubrzanju svakodnevnih usluga, povećanju efikasnosti informacionog sistema i dobijanja adekvatnog sistema za izvještavanje. Namjera cijelog poduhvata je da se iziđe u susret kolegama ljekarima koji imaju primjedbe na račun „gušenja” od strane svakodnevne informatičke aktivnosti, te da se upotrebom digitalnih alatki ljekar koji pruža svakodnevnu zdravstvenu zaštitu osjeća sigurnijim.
Uz napomenu da digitalni zdravstveni sistem mora biti prilagođen ljekaru, dr Obradović je ukazao i na činjenicu da u Crnoj Gori postoji izvjesna bojazan od dijeljenja podataka, pa je potrebno razbijati te tabue i sabirati raspoložive podatke. Sistem treba da bude spreman da ponudi različite vrste podataka koji će biti intuitivni, koji će se lako razmjeti i u okviru kog postoji Open Access Data pristup. On će, kako je najavio dr Obradović, biti započet dijeljenjem evidencije MMR vakcinacije od 2000. koji je u finalnoj fazi. Registar o imunizacijama inače je jedan od najboljih registara koje imamo, po čemu je, kako je objašnjeno, naš zdravstveni sistem u prednosti u odnosu na regionalne.
Adekvatnim sprovođenjem digitalizacije redukovala bi se i količina zahtjeva koja se dobija u vezi s raspoloživim podacima, a pritom treba naći balans između potreba i prava i ljekara i pacijenata. Digitalizacija, po dr Obradoviću, treba da bude shvaćena kao mogućnost unapređenja kvaliteta zdravstvene zaštite jer ona stvara uslove za brzu i uspješnu implementaciju tehnoloških inovacija. — Mi živimo u vremenima gdje su tehnološke inovacije mnogo brže od npr. medicinske nauke kao takve, koja opet mora da zadovolji mnogo veće kriterijume. Ako imamo zdravstveni sistem koji je postavljen tako da te inovacije možemo da implementiramo što prije, opet ćemo sve te stvari dosegnuti mnogo lakše, a prije svega kvalitet zdravstvene zaštite — ističe dr Obradović.
Zamjenik direktora IJZ-a osvrnuo se i na problematiku populacionih registara kao dijela u kom je vidljiva mogućnost da će potencijalno najviše profitirati digitalizacija zdravstvenog sistema, te naveo da se mora izvršiti evaluacija dosad urađenog u cilju planiranja daljih aktivnosti. To podrazumijeva saradnju svih sektora zdravstva, posebno privatnog sektora, kako bi se stekla prava slika o zdravstvenom sistemu. Dr Obradović je naglasio potrebu za dodatnim ulaganjem u preventivne programe i ocijenio da će u budućnosti biti potrebno insistirati baš na preventivi a ne samo na kurativi, uz racionalizaciju i kontrolu upotrebe sredstava izdvojenih za zdravstvo iz budžeta.
Janinović: Digitalizacija je proces koji dugoročno traje, ali zahtijeva brzo djelovanje i brzo postizanje rezultata.
U dijelu diskusije ove sesije konstatovano je da Ministarstvo zdravlja još uvijek nažalost ne posjeduje registar privatnih zdravstvenih ustanova, ali se radi na uspostavljanju takvog sistema. Ističući, u ime farmaceuta, potrebu za donošenjem Pravilnika o propisivanju i izdavanju recepta i aktivnijoj ulozi farmaceuta u zdravstvenom sistemu, predsjednica Farmaceutske komore dipl. ph Milanka Žugić ukazala je na značaj angažovanja farmaceuta u racionalizaciji upotrebe ljekova, ali i normativi i legislativi uopšte. Ne umanjujući značaj takve potrebe, dr Obradović podsjetio je u vezi s tim da je farmaceutima trenutno omogućeno izdavanje zamjenskog lijeka. Ipak, upozorio je na loše uređeno stanje u ovoj oblasti i naveo da 18% apoteka u Crnoj Gori nije imalo farmaceuta u trenutku sprovođenja kontrole, te da je neophodno sprovesti temeljnu reorganizaciju i ovog sektora zdravstva.
Anita Đurović
