Mr Jovan Šofranac
Većina ljekara u svijetu, medicinske sestre i drugi zdravstveni radnici i zdravstveni saradnici gledaju na kvalitet i bezbjednost kao na birokratske postupke, koji nijesu povezani sa održavanjem i neprestanim poboljšanjima visokih standarda i bezbjednosti zdravstvene zaštite bolesnika.
Smatramo da treba omogućiti pacijentima pristup kvalitetnom i bezbjednom zdravstvenom tretmanu. Nije teško zaključiti da se implementacijom standarda, preporuka i iskustava prezentiranih u prethodnim brojevima časopisa izražavaju osnovne vrijednosti i filozofije kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenata. Ovaj aktuelni trend je toliko dinamičan da poprima snagu radikalnih promjena.
Promjene u načinu djelovanja su ponegdje započete, ali će trebati sistematski uvoditi promjene za upravljanje sistemom kvaliteta. Promjene će biti izazov sadašnjem načinu rada. Potrebne su sada, ako želimo da u narednih nekoliko godina dostignemo kvalitetnu uporedljivu zdravstvenu zaštitu sa državama koje su već usvojile strategiju kvalitetne zdravstvene zaštite na državnom nivou. Demografske promjene, potrebe i očekivanja pacijenata i nove zdravstvene tehnologije su solidna osnova za uspješno sprovođenje promjena. U prilog ovome ide i činjenica da su u državama Evropske unije zahtjevi za neprestano poboljšanje kvaliteta i bezbjednost zdravstvene zaštite tretirani kao prioritetni.
Implementacija akreditacijskih standarda u zdravstvenim ustanovama (bolnicama) je neminovnost i u susret tim procesima smatramo da ovaj niz članaka predstavlja jedan mali doprinos toj nezaobilaznoj praksi.
Međunarodni principi za standarde u zdravstvu
ISQua je definisao Međunarodne principe za standarde u zdravstvu 1997. godine. U proteklom periodu je Vijeće za akreditaciju ISQua pregledalo i revidiralo Principe, kako bi obezbijedili da oni zadovoljavaju potrebe šireg spektra standarda, koji su predmet akreditacije. Namjera je: da principi budu jasni, da počivaju na jasnim logičkim osnovama, da budu mjerljivi, specifični, zasnovani na savremenim istraživanjima kvaliteta i da obuhvataju zahtjeve za razvoj standarda koji su sadržani u osam posebnih ISQua Međunarodnih standarda za organizacije za akreditaciju u zdravstvu. Kvalitetne zdravstvene usluge moraju biti: [1]
- dostupne,
- adekvatne,
- trajne,
- djelotvorne,
- isplative,
- sigurne ,
- održive,
- da ih pružaju sposobne službe i
- da ih pružaju službe pune razumijevanja.
Vijeće je donijelo odluku da standardi kojima se mjeri kvalitet zdravstvenih usluga moraju biti zasnovani na gore navedenim dimenzijama kvaliteta, prema kojima se treba odrediti sadržaj standarda. Ovih devet dimenzija kvaliteta su dio Nacionalnog dokumenta o uspješnosti zdravstvene zaštite Australije. [2]
Prvi princip
Standardi doprinose poboljšanju kvaliteta i uspješnosti u zdravstvenim institucijama i širem sistemu zdravstvene zastite.
- definišu se odgovornosti i odgovorne strane za poboljšanje kvaliteta i uspješnosti,
- demonstrira se odgovornost prema javnosti za procijenjene usluge i njihov kvalitet,
- sistem određivanja kvaliteta implicira stalna unapređenja u sve aspekte uspješnosti, kao i sistematični nadzor kvaliteta i procjenu poboljšanja usluga,
- priznaju se pravni zahtjevi i zdravstvena politika i integrišu u standarde kad god je to moguće.
Drugi princip
Standardi imaju fokus na pacijentu/korisniku i obuhvatataju podršku menadžmenta i infrastrukture date institucije.
- Obim standarda je jasno definisan i obuhvata cijelu instituciju ili uslugu pacijentu/korisniku. Standardi odražavaju kontinuitet usluga pruženih pacijentu/korisniku;
- Standardi obuhvataju pristup, procjenu, planiranje, pružanje, ocjenu i trajnu njegu, tj. Uslugu;
- Planiranje, pružanje i ocjena usluga se baziraju na partnerstu davaoca usluga i pacijenata/korisnika;
- Definisane su odgovornosti organa rukovodstva i uprave koji djeluju kao podrška instituciji ili službi, kao i način procjene njihove uspješnosti;
- Definisane su odgovornosti službi koje pružaju podršku pacijentima/ korisnicima, kao i način procjene njihove uspješnosti.
Treći princip
Sadržaj standarda je sveobuhvatan i odražava sledeće dimenzije kvaliteta: dostupnost, adekvatnost, trajnost, djelotvornost, isplativost, sigurnost i održivost, sposobnost službi koje ih pružaju, kao i njihovo razumijevanje za zahtjeve.
3.1 Usluge su dostupne.
- Usluge su fizički dostupne;
- Zajednica može dobiti čitav spektar usluga koje odgovaraju na njihove utvrđene potrebe;
- Vrijeme čekanja na pružanje usluga je prihvatljivo u zajednici koja ih koristi;
- Usluge su kulturološki uskladene sa zajednicom;
- Misija ili svrha i funkcije organizacija ili usluga koje su predmet procjene su jasno određene.
3.2 Usluge su adekvatne
- Usluge se zasnivaju na procjeni potreba pacijenta/klijenta;
- Usluge se zasnivaju na utvrđenim i prihvaćenim stnadardima i praktičnim smjernicama;
- Usluge odražavaju karakteristike i izbor pacijenta/korisnika kad god je to moguće;
- Precizirane su ključne politike i procedure.
3.3 Usluge pružaju sposobne službe
- osoblje ima relevantne kvalifikacije, vještine i iskustva i kada je primjenjivo, imaju odgovarajuće dozvole za rad,
- osoblje se obučava, razvija i ocjenjuje,
- objekti i oprema odgovaraju uslugama koje se pružaju.
3.4 Usluge su trajne
- Procesi prijema i unosa se koordiniraju;
- Usluge se planiraju i koordiniraju tokom vremena i između pojedinaca, timova i službi;
- Prekidanje usluge ili otpuštanje se planira zajedno sa pacijentom/korisnikom;
- Usluge se koordiniraju između bolničkih i patronažnih službi.
3.5 Usluge su djelotvorne
- Identifikovani su željeni ciljevi čije se postizanje mjeri;
- Za mjerenje i unapređenje uspješnosti se koriste ključni indikatori.
3.6 Usluge su isplative
- Usluge se pružaju na pravovremen i isplativ način uz postizanje željenih rezultata;
- Usluge se pružaju u skladu sa pojedinačnim ili organizacionim planovima i budžetima;
- Kontroliše se korištenje resursa.
- 3.7 Usluge pružaju službe pune razumijevanja
- Poštuju se prava pacijenta/klijenta na dostojanstvo, povjerljivost, informisanost, efikasnu komunikaciju i izbor;
- Pacijenti/klijenti aktivno učestvuju u procesu pružanja usluga;
- Zadovoljstvo pacijenta/klijenta se mjeri i odgovara se na primjedbe i pitanja.
3.8 Usluge su sigurne
- Objekti i oprema zadovoljavaju sigurnosne standarde;
- Postoji koordiniran pristup upravljanju rizikom;
- Vrši se identifikacija i upravljanje rizicima vezanim za njegu i okolinu;
- Indicenti, neugodni događaji i promašaji se prijavljuju i koriste u svrhu poboljšanja kvaliteta usluga;
- Štiti se zdravlje i sigurnost osoblja.
3.9 Usluge su održive
- Osoblje i zainteresovane strane su uključeni u strateško planiranje na nivou organizacije;
- Planiranje usluga se vrši na osnovu strateških ciljeva organizacije i u skladu i finansijskim faktorima;
- Osoblje se zapošljava i obučava i njihova stručnost se održava na nivou kakav odgovara uslugama koje se pružaju;
- Objekti i oprema se sistematično održavaju i nadograđuju;
- Pruža se podrška istraživanjima i inovacijama.
Četvrti princip
Standardi se planiraju, formulišu i ocjenjuju kroz utvrđeni proces. Planira se razvoj i revizija standarda na sledeći način:
- Stavovi grupa stručnjaka, kupaca, davaoca i korisnika usluga o tome je li potrebno uvesti nove ili revidirati postojeće standarde se prikupljaju i koriste za unapređenje standard;
- Standardi se razvijaju i revidiraju u skladu sa planom koji uključuje rezultate, prioritete, resurse i rokove, kao i principe na kojima počivaju standardi;
- Uzimaju se u obzir relacije sa standardima drugih organizacija i profesionalnim i regulatornim zahtjevima kako bi se dupliranje svelo na minimum;
- Standardi se zasnivaju na savremenim istraživanjima, dokazima i praksi.
Zainteresovane strane su uključene u proces razvoja i revizije na sledeći način:
- Interesi stručnjaka, kupaca, davaoca i korisnika usluga su zastupljeni u procesu razvoja i revizije standard;
- Sam proces konsultacija je usklađen sa grupom sa kojom se konsultacije vrše;
- Prije izdavanja odobrenja, standarde testiraju davaoci usluga i ocjenjivači kako bi se osiguralo da su oni razumljivi, relevantni i realni;
- Prije konačne implementacije, nove i revidirane standarde odobrava tijelo za uspostavljanje standard;
- Za uvođenje standarda se koristi tačno definisani proces;
- Informacije i obuka vezano za nove i revidirane standarde se pružaju korisnicima i ocjenjivačima kako bi se podržalo njihovo tumačenje i primjena;
- Revidirani standardi se objavljuju i distribuiraju korisnicima i ocjenjivačima u roku koji im je dovoljan da shvate standarde prije dana početka njihove primjene. Parametri i rokovi prelazne odredbe su jasno definisane.
Peti princip
Standardi omogućavaju efikasno mjerenje.
Moguće je efikasno ocjenjivanje standarda i kriterijuma.
- Postoji jasan sistem ocjenjivanja uspješnosti prema svakom od standarda i/ili kriterijuma;
- Korisnicima se pružaju smjernice ili druge infromacije kako bi im olakšalo ocjenjivanje;
- Standardi se mogu konzistentno tumačiti.
Moguće je mjerenje ukupnog uspjeha standarda.
- Postoji jasno definisan sistem mjerenja ukupnog uspjeha seta standarda na konzistentan način.
Sistem mjerenja se procjenjuje.
- Zadovoljstvo korisnika sistemom mjerenja i ocjenjivanja se procjenjuje i rezultati se koriste za unapređenje sistema kvaliteta.
Dimenzije kvaliteta usluge, date u trećem principu ISQua u narednim brojevima časopisa biće detaljnije prezentirane, jer se kroz strukturu svake dimenzije usluge i zahtjeva koje ona mora ispuniti, faktički „demistifikuju“ zahtjevi standarda ISQua, koji se odnose na interno osiguranje kvaliteta.
Literatura:
[1]ISQua-«Medunarodni principi za standarde u zdravstvu», drugo izdanje
2005
[2]Bona Qualitas Medicinae, br.3, “Časopis Udruženja za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu BiH, 2006
[3]Documentación del Sistema de Calidad, Eugenio Ramírez
Instituto de Salud Pública de Chile, Antigua, Guatemala, octubre 2005
[4]Organización Panamericana de la Salud. Organización Mundial de la Salud. División de Desarrollo de Sistemas y Servicios de Salud. La Enfermería en la Región de las 27
[5]Šofranac R., Šofranac M., Savović Z., Measuring the Quality Level of Medical Services, Quality festival 2010, 4th International Quality Conference, Kragujevac, may 19.-21. 2010., ISBN: 978-86-86663-51-1.
[6]Documentación del Sistema de Calidad,Eugenio Ramírez
Instituto de Salud Pública de Chile, Antigua, Guatemala, octubre 2005
[7]Šofranac R.,Šofranac M. „Menadžment kvalitetom u medicini“Pobjeda 2007 god
[8]Šofranac R.,Šofranac M.„Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja“ „Pobjeda“Podgorica 2016
[9]Šofranac R.,Šofranac M. „Menadžment kvalitetom u domovima zdravlja“ „Pobjeda“Podgorica 2016
Add comment