Ljekari će ubuduće u Hrvatskoj edukovati hronične pacijente o pravilnom uzimanju terapije, nuspojavama i poboljšanju kvaliteta života, u sklopu projekta, vrijednog više od pola miliona eura, koji pokreće Ministarstvo zdravlja.
Plan je uključiti ljekare u praćenje ishoda liječenja jer nacionalna i svjetska istraživanja pokazuju da gotovo 50 posto pacijenata ne uzima propisane ljekove ili ih ne uzimaju na adekvatan način, kažu u Ministarstvu. Rezultat je propadanje gotovo polovine ljekova propisanih na recept, ali i pojava komplikacija u liječenju, a “najneuredniji” su hronični pacijenti s dijabetesom, astmom i kardiovaskularnim bolestima.
U Ministarstvu kažu da je u toku postupak javne nabavke za novi informatički sistem za koji su spremni izdvojiti 570 hiljada eura uključujući PDV. Biće povezan s Centralnim zdravstvenim informacijskim sistemom, tako da će podaci upisani u apotekama biti vidljivi i u ljekarskim ordinacijama.
Ljekari će ubuduće provoditi edukaciju o bolesti, lijeku, pravilnom uzimanju terapije, prepoznavanju i saniranju nuspojava te edukaciju o nefarmakološkim mjerama radi unaprjeđenja kvaliteta života hroničnih pacijenata.
U konačnom to bi trebalo smanjiti stopu odustajanja od terapije, te omogućiti bolju kontrolu bolesti kako bi se spriječilo dodatno liječenje komplikacija.
Projekt uvođenja sistema praćenja ishoda liječenja vanbolničkih pacijenata s naglaskom na hronične pacijente u javnim apotekama dio je Nacionalnog plana za oporavak i otpornost sa završnim rokom za realizaciju do kraja 2025. godine.
Predsjednica Hrvatske ljekarske komore Ana Soldo smatra da nove zadaće neće oduzimati previše vremena apotekarima, ako informatički sistem bude dobro napravljen. Napominje da apotekari i sada uvode pacijenta u protokol “prvog uzimanja lijeka”, no sada će pratiti dinamiku uzimanja terapije, što će sve biti dostupno i vidljivo ljekarima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Ljekari porodične medicine dobijaće informacije o saradljivosti pacijenta te o mogućim problemima vezanim uz farmakoterapiju.
U Ministarstvu kažu da je ovaj projekt još jedan u nizu za poboljšanje zdravstevene pismenosti građana, uz preventivne zdravstvene preglede, potsticanje zdravih životnih navika te reviziju postojećih i uvođenjem novih Nacionalnih preventivnih programa.
Hina
