Selman Repišti, magistar psihologije
Statističar i istraživač u oblasti mentalnog zdravlja
U štampanim i elektronskim medijima uz ”klasičnu” vremensku prognozu nerijetko dobijemo i informacije o tzv. biometeorološkim prilikama, tj. o tome kako bi prognozirane vremenske prilike djelovale na naše raspoloženje i subjektivno opšte psihofizičko stanje. Biometeorološka prognoza nas informiše da se možemo osjećati prijatno ili manje prijatno. Čuli smo i za meteoropate, odnosno osobe koje se žale na određene boljke (npr. bol u zglobovima i malaksalost) usljed promjene vremenskih prilika.
Međutim, možemo se zapitati sljedeće: Da li je ovakva praksa potkrijepljena rezultatima relevantnih naučnih studija? U kojoj mjeri fizičko i mentalno zdravlje ”trpe” usljed nepovoljnih vremenskih prilika? Šta nam je činiti u pogledu minimiziranja ovakvih efekata, ako zaista postoje? Ovaj prilog ima za cilj prikazati nalaze nekoliko istraživanja o povezanosti vremenskih uslova sa psihološkim doživljajima, mentalnim zdravljem i ličnošću.
Šta je meteorološka psihologija?
Meteorološka psihologija je jedno od mlađih interdisciplinarnih područja, a bavi se proučavanjem uticaja vremenskih prilika i klime na kogniciju (mišljenje, pamćenje, pažnju, koncentraciju…), emocije i ponašanje kako pojedinaca, tako i grupa ljudi koje žive na nekom podneblju (npr. grupne dinamike).
Kako objašnjavaju kineski istraživači Y. Wang i H. Chen, vremenske prilike (temperatura, količina i trajanje padavina, vlažnost vazduha, jačina i trajanje vjetra, intenzitet sunčeve svjetlosti i trajanje sunčanih perioda…) se smatraju kratkoročnim faktorima, dok se klima uzima kao dugoročni faktor psihosocijalnog funkcionisanja pojedinaca i grupa.
Vrijeme, psihopatologija i psihoterapija
Američki stručnjak M. Bolton i njegovi saradnici ističu mogućnosti primjene psihoterapije u tretmanu fobije od groma, sijevanja i oluja (tzv. astrafobija ili brontofobija). U širem smislu, ovi autori opisuju mogućnosti psihoterapijskog rada sa pojedincima koji imaju subkliničke i kliničke forme fobija i nekih drugih oblika anksioznosti u vezi sa nepovoljnim vremenskim prilikama. Takođe, pojedinci koji su svjedočili poplavama ili npr. udarima tornada, cunamija, odnosno uragana mogu razviti simptome poremećaja poput depresije, posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP) i slično.
Zanimljivi su i rezultati jedne kineske studije koju je sa svojim kolegama objavio Y. Shao prije dvije godine. Naime, učestaliji prijemi pacijenata u psihijatrijske ambulante bili su povezani sa veoma niskim i visokim temperaturama tokom godine. Temperaturni ekstremi su na neki način imali udjela u pojavi psihijatrijske simptomatologije, vjerovatno zbog slabije tolerancije na promjenu okolinskih faktora (ne samo temperature), karakteristične za osobe koje su sklone razvoju ovakvih simptoma. Dakle, meteorološki faktori mogu biti relevantni kako u sferi psihopatologije, tako i u području psihoterapijskog tretmana.
Vrijeme, raspoloženje i produktivnost
Istraživanje koje je krajem osamdesetih proveo A. Barnston u SAD-u rezultiralo je zanimljivim nalazima:
- vremenske prilike djeluju na afektivno stanje i efikasnost pojedinaca, ali je njihovo djelovanje malog intenziteta (jedna evropska studija koju su proveli Denissen i saradnici 20 godina nakon pomenutog istraživanja imala je sličan rezultat),
- vremenske prilike više djeluju na raspoloženje i produktivnost osoba koje imaju određene psihološke poteškoće i
- viši nivo stresa registrovan je tokom oblačnog, vlažnog i toplog vremena, nasuprot sunčanom, suvom i nešto hladnijem vremenu.
U jednoj kanadskoj studiji iz osamdesetih godina, čiji su autori E. Howarth i M. Hoffman, utvrđeno je da sa porastom vlažnosti vazduha opada koncentracija, dok se u isto vrijeme povećava osjećaj pospanosti. Drugi rezultat ove studije odnosio se na to da je porast temperature bio povezan sa nižim nivoom anksioznosti ispitanika. Međutim, dobijena povezanost bila je slabog intenziteta.
Vrijeme i ličnost
U velikom istraživanju iz 2017. godine koje je u Kini i SAD-u proveo W. Wei sa saradnicima utvrđeno je da su ljudi koji su odrastali u područjima u kojima se temperatura kretala oko 22ºC postizali takve rezultate na bazičnim crtama ličnosti koji su ukazivali na njihovu bolju psihosocijalnu prilagođenost i mentalno zdravlje. Drugim riječima, ove osobe bile su emocionalno stabilnije, saradljivije, druželjubivije odnosno društvenije, savjesnije i otvorenije za nova iskustva. Pomenuta temperatura je, izgleda, ljudima najugodnija i vjerovatno je vezana uz niži nivo stresa i veće zadovoljstvo svakodnevnim životom, što možemo pretpostaviti posredno – zahvaljujući istraživanjima povezanosti crta ličnosti i psihološkog blagostanja.
Zaključak i savjeti
Istraživanja su, dakle, utvrdila da vrijeme ima mali uticaj na raspoloženje mentalno zdravih pojedinaca, a veći uticaj na raspoloženje osoba sa problemima u području mentalnog zdravlja.
Šta činiti? Kako pomoći sebi? Slijedi nekoliko savjeta:
- Nemojmo obraćati pretjeranu pažnju na vremenske prilike, pa se u situaciji kada su one nepovoljne posvetimo aktivnostima koje nas ispunjavaju (npr. gledanje filma, čitanje, trening, druženje sa pozitivnim, podržavajućim ljudima). Nekada će se desiti da ne možemo izaći iz kuće, pa će ove aktivnosti služiti u svrhu skretanja pažnje sa vanjskih uslova (npr. jak vjetar, pljuskovi, mraz i slično).
- Razmišljajmo pozitivno u pogledu budućnosti: ako je danas oblačno, već sutra ili za koji dan može biti sunčano vrijeme. Možemo čak i isplanirati aktivnosti kojima bismo se tada željeli baviti.
- Ako nikako ne podnosimo klimu podneblja u kojem živimo, razmislimo o eventualnom preseljenju, naravno, shodno vlastitim mogućnostima.
- Osvijestimo sadašnji trenutak, odnosno naša osjećanja i doživljaje tokom vremenskih prilika koje nam odgovaraju. Potrudimo se da maksimalno uživamo u npr. sunčanom danu, a kada dođu dani sa lošijim vremenskim prilikama, prisjetimo se onih trenutaka koje smo imali tokom lijepog vremena. To će nas držati određeno vrijeme, a kada nas prođe, možda vremenske prilike zaista postanu povoljnije!
Na kraju, imajmo uvijek na umu da je stepen u kome vrijeme utiče na naše raspoloženje i blagostanje u stvari subjektivni doživljaj, te da ga kao takvog možemo svjesno mijenjati. Zato nemojmo zanemariti moć vlastite kontrole nad mislima, emocijama i ponašanjem!
Add comment