Gojaznost je jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova 21. vijeka. Problem je porastao do razmjera epidemije, sa preko 4 miliona ljudi koji svake godine u svijetu umiru od posljedica prekomjerne težine ili gojaznosti. Stope prekomejrne težine i gojaznosti nastavljaju da rastu kod odraslih i djece. Od 1975. do 2016. godine, prevalencija predgojazne ili gojazne djece i adolescenata uzrasta od 5 do 19 godina povećala se više od četiri puta sa 4% na 18% na globalnom nivou. Osim što uzrokuje različite fizičke i psihološke probleme, prekomjerna tjelesna težina drastično povećava rizik od nezaraznih bolesti (NCD), uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes, karcinome.
Rizik razvoja više od jedne od ovih bolesti (ko-morbiditeta) se povećava sa povećanjem tjelesne težine. Ljudi koji žive sa gojaznošću imaju dvostruko veće šanse da budu hospitalizovani ako su pozitivni na COVID-19. Nadalje, osobe s gojaznošću koje se razbole i zahtijevaju intenzivnu njegu je teže intubirati kao i uraditi ostale dijagnostičke i terepijske procedure neophodne za adekvatan tretman, što može uticati na konačan ishod liječenja. Predvidja se, da će se gojaznost djece u narednoj deceniji povećati za 60 odsto i dostići 250 miliona do 2030. godine. Medicinske posljedice gojaznosti koštaće preko 1 milijardu dolara do 2025.
Prema podacima istraživanja koje je obuhvatilo oko 1670 sedmogodišnjaka u Crnoj Gori 2016. godine, pokazano je da je oko 40 % ispitivane djece imalo prekomjernu tjelesnu težinu ili su bili gojazni. Tjelesna masa je jedan od pokazatelja gojaznosti ali liječenje gojaznosti se odnosi na poboljšanje cjelokupnog zdravlja, a ne samo na gubitak težine. Gojaznost uzrokuju različiti faktori, uključujući biološke i genetske predispozicije, faktori iz porodičnog i društvenog okruženja, životne sredine, faktore koji se odnose na mentalno zdravlje, pristup „brzoj“ hrani, kao i drugi faktori, te nije uzrokovana nedostatkom volje kako se obično doživljava i u medijima interpretira.
Tema ovogodišnjeg Svijetskog dana borbe protiv gojaznosti ove godine je „Svi treba da djelujemo“, jer je rješavanje gojaznosti zajednička odgovornost. U tom smislu potrebno je:
- Više poštovanja prema ljudima koji žive sa gojaznošću;
- Bolja briga o njima;
- Smanjiti stigmu gojaznosti koja se odnosi na negativna ponašanja i stavove koji su usmjereni prema pojedincima jedino zbog svoje tjelesne mase;
- Imati jasne i odvažne zdravstvene politike;
- Sprovoditi konkretne akcije.
Smanjenje rizika od gojaznosti zahtijeva integrisani pristup različitih sektora, koji bi trebalo da poboljšaju dostupnost i pristup zdravoj hrani , smanje izloženost marketingu manje zdravih mogućnosti.
- Uvođenje politike i planskih rješenja koja unaprijeđuju urbano okruženje, sa zelenim prostorima i prostorima za šetnju koji će doprinijeti da fizička aktivnost bude dio svakodnevnog života ljudi.
- Razmatranje zdravlja u svim politikama, kako bi se osiguralo preduzimanje mjera u svim relevantnim sektorima od zdravlja, obrazovanja, medija i kulture do razvoja i socijalnih usluga.
Dokazano je u svijetu da postoji diskriminacija osoba sa gojaznošću pri zapošljavanju, čak i po pitanju zarade, tako da je i to mjesto na kom treba djelovati u smislu podizanja svijesti i mijenjanja pristupa kako bi nestala takva vrsta diskriminacije.
Zajedno treba da težimo ka srećnijem, zdravijem i dužem životu za sve.
Institut za javno zdravlje Crne Gore reaguje na globalnu krizu gojaznosti kroz brojne aktivnosti:
- praćenje trendova i prevalencije gojaznosti kroz istraživanje o dječijoj gojaznosti koje je sproveo uz podršku SZO
- učešće u izradi strateških dokumenta i vodiča za ishranu predškolske i školske djece, kao što su: „Program mjera za za unapređenje stanja uhranjenosti i ishrane u Crnoj Gori s Predlogom akcionog plana“, „ Smjernice za ishranu djece predškolskog uzrasta“, „Preporuke za smanjenje unosa hrane bogate zasićenim mastima, trans mastima šećerima i solju“ (publikacije dostupne na sajtu https://www.ijzcg.me/me/publikacije).
- edukacija i savjetovanje opšte populacije, kao i vulnerabilnih kategorija kao što su djeca, mladi, trudnice, osobe sa hroničnim oboljenjima radom u ambulanti za pravilnu ishranu
- saradnja sa vladinim i nevladinim sektorom u zajedničkom naporu kako bi se trend gojaznosti zaustavio i preokrenuo.
Institut za javno zdravlje Crne Gore
Dodajte komentar