Stručni skup u organizaciji Kompanije „Hoffmann – La Roche“
Stručni skup pod nazivom „Otkrivanje nade za pacijente sa karcinomom bazalnih ćelija“ održan je 31. marta u Hotelu „Podgorica“, u organizaciji Kompanije „Hoffmann – La Roche“ .
Moderator skupa bio je direktor Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica mr sci. dr Nebojša Crnogorac. O novoj terapiji za uznapredovali i metastatski karcinom bazalnih ćelija govorio je direktor Klinike za onkologiju Rambam Campus iz Izraela prof. dr Abraham Kuten, dok je načelnik hemioterapije Klinike za onkologiju i radioterapiju KCCG Podgorica, prof. dr Vladimir Todorović, predstavio bezbjednost primjene lijekova koji se u toj terapiji koriste.
Prema riječima dr Kutena, BCC (Basal Cell Carcinoma) najučestaliji je oblik kancera, sa dva miliona slučajeva godišnje.
– Obično je BCC veoma jednostavna bolest koja se može izliječiti jednostavnim metodama, ali postoji i mali procenat onih koji se razviju u veoma agresivne podtipove. Tada im je prečnik veći od dva centimetra i obično su pozicionirani na sredini lica, imaju slabo definisane margine i lezije su rekurentne, što znači da se stalno vraćaju. Kod takvih pacijenata do nedavno nije postojala nikakva nada kada je u pitanju liječenje uobičajenim metodama – kazao je dr Kuten.
Govoreći o tome koji je razlog za pojavljivanje BCC – a, Kuten je istakao da su u molekularnoj biologiji rađena istraživanja sa ciljem razumijevanja uzroka i prirode ove maligne bolesti.
– Potrebno je pomenuti Hedgehog signalni put, koji reguliše diferencijaciju organa u embrionskom razvoju, koji je neaktivan po rođenju, aktivacija ovog puta kod odraslih osoba može da prouzrokuje BCC i Meduloblastom. Osnova je sonični Hedgehog gen koji je odgovoran za sve interakcije signalne transdukcije za vrijeme embrionskog života. Aktivacija pomenutog gena kasnije u toku života odgovorna je za pojavu bazocelularnog karcinoma. Osnova za ova naša saznanja o BCC- u i za otkrivanje lijekova za ovu bolest su događaji u Ajdahu, u Sjevernoj Americi, i još ranije u Njemačkoj, koji nisu imali nikakve veze sa kancerom i koji pokazuju kako otkrića u medicini mogu biti slučajna – ispričao je dr Kuten.
Prema riječima prof. dr Vladimira Todorovića, bazocelularni karcinom razvija se od bazalnog sloja epidermisa, a srednji rizik da se dobije ovaj kancer je otprilike 30 procenata.
– Patohistološki nalaz kod različitih bazocelularnih karcinoma nije isti, jako je bitna veličina samog tumora, da li je veći od dva centimetra ili, kod zapuštenih slučajeva, čak i mnogo veći od toga. Obično se karcinom nalazi blizu očiju, nosa ili usana, a važno je i to da li su margine čiste ili nisu. Histološki subtip može da bude agresivniji i oni koji su imali perineuralnu ili perivaskularnu infiltraciju pokazuju značajan rizik recidiva. Za one koji su ranije imali ovu vrstu karcinoma rizik za ponovno pojavljivanje je deset puta veći. Takođe, interesantno je da oni pacijenti koji su imunkompromitovani, na primjer sa transplantacijom organa, mogu da imaju bazocelularni karcinom češće od opšte populacije – objasnio je dr Todorović.
Prema njegovim riječima, metastatski bazocelularni kancer je dosta rijedak. U terapiji takvih pacijenata, odluka o liječenju je multidisplinarna, odnosno donosi je konzilijum ljekara.
– Jako je važan multidisciplinarni pristup i posljednjih godinu i po dana napravili smo jedan ovakav konzilijum, koji se sastaje jednom sedmično na Klinici za onkologiju i radioterapiju. Što se više bude sastajao, rad će biti bolji i biće više pacijenata koje ćemo moći adekvatno da tretiramo. Moramo iscrpiti sve opcije za liječenje prije nego što se odlučimo za medikalni tretman, a najvažnije je razviti realna očekivanja kod samog pacijenta, obzirom da oni sami dugi niz godina izbjegavaju bilo kakvu terapiju i sam tumor toliko naraste da je kasnije liječenje dosta problematično – kazao je dr Todorović.
Profesor Todorović je predstavio nekoliko istraživanja koja su bila fokusirana na neželjene efekte primjene medikalnog tretmana. Kako je kazao, ta terapija, iako ima neželjenih dejstava, postaje nova opcija, odnosno zlatni standard za određeni broj pacijenata koji nemaju nijedan drugi izbor za dalje liječenje.
Add comment