Završavajući izlaganje Karačić je naglasila:
– Svi smo pacijenti, samo svi ne koristimo zdravstvene usluge. Život u zdravlju je najveći prioritet svakog pojedinca. Zdravstveni sistem je najveći interes društva, da imamo svi dobar zdravstveni sistem je opšti interes. Zdravlje je zajednički naziv za dobro i mora biti dostupno svima jer pravo na zdravlje je zapravo pravo iznad svega.
Anja Kladar, iz Hrvatskog saveza za rijetke bolesti, Zagreb, naglasila je dobru saradnju sa javnim zdravstvenim institucijama u Hrvatskoj, Ministarstvom zdravlja, Agencijom za ljekove, Fondom zdravstva.
– Mi smo u Hrvatskoj krovna organizacija. Česte bolesti su najedno i rijetke bolesti. Naš savez pokriva oko 500 rijetkih dijagnoza, odnosno ima oko 3.500 članova. U cijelom našem regionu ne postoji registar za rijetke boleti, već samo za neke pojedinačne, odnosno to je problem na nivou cijele Evrope – kako dobro uspostaviti takav registar. Ovdje se kao najveći problem pojavljuje tajnost podataka. Problem u Hrvatskoj pri prikupljanju podataka za registar je taj što se ne poštuje naredba koja je donesena od strane Ministarstava zdravlja, a odnosi se da bolnice moraju proslijediti Institutu za javno zdravlje podatke o oboljelim, ali one to često ne rade jer ne postoji kazna u slučaju odbijanja i nepostupanja po takvoj naredbi.
Kada su rijetke bolesti u pitanju najveći problem predstavlja pravovremeno uspostavljanje dijagnoze kao i informisanost o bolesti, tako da kao udruženje najviše dobijamo poziva putem naše besplatne linije u vezi informisanosti o nekoj bolesti jer ima dijagnoza koje ni google ne prepoznaje. Takođe, najčešće pitanje je da li postoji lijek za neku od tih bolesti. To su stvari koje bi pacijent trebao da saznaje od svojih ljekara. Kod dosta bolesti ne postoji specijalista za tu vrstu bolesti u Hrvatskoj, za mnoge češće bolesti postoje specijalisti ali je problem što se nalaze u Zagrebu.
-U Hrvatskoj trenutno radimo na ostvarivanju prava njegovatelja od strane supružnika ili djeteta oboljelog roditelja, kada su u pitanju teške i hronične bolesti. To pitanje je za sada riješeno tako da samo roditelj može biti njegovatelj tako da idemo korak naprijed. Takođe radimo na tome da pomognemo osobama sa hroničnim bolestima pri odabiru dobre i odgovarajuće profesionalne orjentacije, jer sve hronične bolesti nose u budućnosti i neku vrstu invaliditeta.
Mi smo 2015. godine dobili Nacionalni program za rijetke bolesti ali bez budžeta, odnosno sve lijepo piše na papiru ali nismo ništa tim programom dobili pa predlažem da kada budete radili i usvajali Nacionalni program za rijetke bolesti u Crnoj Gori, prvo uradite budžet. Smatram da Crna Gora ima jako dobra udruženja koja imaju dobre aktivnosti. Sa nekim pacijentima iz Crne Gore smo u kontaktu. Sa udruženjima iz Srbije smo započeli zajedničke edukacije tako da smo na jesen planirali druženje – edukaciju kraj Splita – upućujući poziv i udruženjima iz Crne Gore da im se pridruže, Kladar je zvršila izlaganje.
Grana Bubanja, zaštitnica prava pacijenata Kliničkog centra Crne Gore je govorila o pravima pacijenata u Crnoj Gori i zakonodavnim okvirima, podsjećajući da je u Rimu 2002. godine nastala Evropska povelja o pravima pacijenata, poznatija kao Rimska povelja, koja je u novembru iste godine ratifikovana u Briselu i tako je postala temeljni dokument za reformu zdravstva u zemljama Evropske unije.
– Njeno drugo poglavlje, u kome je precizirano 11 prava pacijenata, sastavni je dio evropskog Ustava. Zakon o pravima pacijenata Crne Gore donesen je 4. decembra 2010. godine i taj je zakon prepoznao sljedeća prava: pravo na slobodan izbor doktora medicine ili doktora stomatologije, pravo na informisanost i obavještenje i druga prava. U januaru 2011. godine kreće primjena zakon,a kada zdravstvene ustanove organizuju rad zaštitnika prava pacijenata. Klinički centar je davno prepoznao ovu potrebu tako da od 2009. godine u našoj ustanovi postoji osoba koja se bavi pravima pacijenata. U prošloj godini Kliničkom centru je upućeno 900 prigovora, a u prvom kvartalu ove godine evidentiran je 201 prigovo r- istakla je Bubanja podsjećajući na obaveze zaštitnika prava pacijenata.
Primjena zakona o pravima pacijenata – perspektiva Fonda ya ydravstveno osiguranje Crne Gore je bila tema o kojoj je govorila mr sci med. dr Sanja Simović iz Fonda. -Veoma je značajna nacionalna strategija za unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite i bezbjednosti pacijenta iz koje vučemo zakonske odredbe. Imamo osnovanu nacionalnu komisiju za kvalitet i bezbjednost koja je osnovana 2012. godine i Komisiju za kontrolu kvaliteta u zdravstvenim ustanovama, koja je takođe osnovana 2012. godine. Jedan od krovnih zakona je i Zakon o zdravstvenom osiguranju, gdje smo mi prepoznali mnoge kategorije koje su varijabilne ovim zakonom, tako da se zdravstvena zaštita obezbjeđuje u punom iznosu za mnoga oboljenja.
Add comment