Skup EURO – Mediteranske mreže za skrining kancera održan je 28. i 29. januara, u hotelu Ramada povodom Evropske nedjelje borbe protiv karcinoma grlića materice. Učesnici skupa su bili predstavnici Albanije, Jordana, Maroka, Turske, Italije, Belgije, Španije, Francuske i Crne Gore, a izlaganja su imali i predstavnici Ministarstva zdravlja Italije i Kolaborativnog centra Svjetske zdravstvene organizacije. Zajednički projekat zemalja Mediterana, u protekle četiri godine imao je za cilj uspostavljanje i snažnjenje saradnje između zemalja Mediterana i zemalja EU i jačanje nacionalnih kapaciteta za razvoj aktivnosti na planu efikasne kontrole kancera. Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Mensud Grbović pozdravio je peti po redu skup u ime Ministarstva zdravlja Crne Gore, podsjećajući da je ovaj zajednički projekat imao za cilj uspostavljanje i ojačanje saradnje između zemalja Mediterana i zemalja EU, a sve sa ciljem jačanja nacionalnih kapaciteta za razvoj aktivnosti na planu efikasne kontrole kancera. Dr Grbović je naglasio da smo institucijalno zadržali domove zdravlja kao zdravstvene ustanove koje su reorganizovane u centar za podršku nosiocima zdravstvene zaštite na primarnom nivou što i predstavlja stubove u aktivnostima kakva su rano otkrivanje raka debelog crijeva, dojke i grlića materice, a kroz implementaciju integrisanog pružanja zdravstvene zaštite u skrining su uključene i institucije bolničke zdravstvene zaštite angažovanjem opremom i kadrom van radnog vremena. Bitna karika je razvijeno softversko rješenje koje je integrisano u razvijena rješenja za IT podršku rada izabranim doktorima. Uspostavljena je i saradnja sa društveno odgovornim kompanijama i medijima kao važnim činiocima u sprovođenju ovih javno zdravstvenih aktivnosti. Šefica kancelarije SZO u Crnoj Gori Mina Brajović, u uvodnom dijelu skupa istakla je sljedeće činjenice o obolijevanju od karcinoma: – Karcinom figurira među vodećim slučajevima bolesti i smrtnosti u svijetu, sa oko 14 miliona novih slučajeva i 8,2 miliona smrtnih slučajeva koji su povezani sa karcinomom u 2012. godini. Iako efikasne intervencije postoje, smrtnost od nekih oblika karcinoma je ili u porastu ili stabilna. Jedna trećina globalnog oboljenja od karcinoma je zabilježena u Evropi. Smrtnost kao posljedica karcinoma je 20% svih smrtnih slučajeva u Evropskoj regiji SZO (jedan od pet smrtnih slučajeva pripisuje se karcinomu). Nadalje, karcinom je postao vodeći uzrok prerane smrti (prije 65. godine) u mnogim evropskim zemljama (u 28 od 53 u regiji) rezultirajuci velikim ekonomskim gubicima, pa su mnogi ljudi zarobljeni u siromaštvu. Prema SZO projekciji, očekuje se da će godišnji broj slučajeva oboljelih od karcinoma porasti za oko 70% tokom naredne dvije dekade, uglavnom zbog starenja stanovništva, ali i kao rezultat trenutnih trendova u rasprostranjenosti pušenja i rastućeg usvajanje nezdravog načina života. Ljudi žive duže, broj ljudi stagijh od 65 godina će prouzrokovati povećanje potrošnje za zdravstvo. Većina slučajeva i većina smrtnih slučajeva karcinoma su zbog četiri najčešćih oblika karcinoma: dojke, pluća, prostate i debelog crijeva. Podaci SZO pokazuju da je karcinom pluća vodeći uzrok smrtnosti od karcinoma, uzrokujući gotovo dvostruko više smrtnih slučajeva nego od dojke, debelog crijeva i raka želuca. Oko trećina umrlih od karcinoma su zbog 5 vodećih ponašanja i prehrambenih rizika: visoki indeks tjelesne mase, nizak unos voća i povrća, nedostatak fizičke aktivnosti, korištenje duvana, korištenje alkohola. Dramatična suprotnost smrtnosti od karcinoma grlica maternice je identifikovana između zemalja članica EU u zapadnoj Evropi i onih u srednjoj i istočnoj Evropi i mediteranskim zemljama. Ne smijemo zaboraviti da su zdravstveni nedostaci takođe pokazatelj ukupnih usluga za prevenciju i liječenje karcinoma, uključujući i organizovane programe skrininga, postojanje i dostupnost zdravstvenih ustanova i tehnološke infrastrukture, kao i dostupnost čovjeka, financijskih i materijalnih resursa za zdravlje i ekonomski razvoj.
Procijenjeno je da se četvrtina slučajeva karcinoma može spriječiti primjenom postojećeg znanja, a još trećina karcinoma može biti izlječiva pomoću trenutnih tretmane i tehnologije. Sprovodjenje efikasne, sveobuhvatne strategije za kontrolu karcinoma biće ključno za suzbijanje ovih trendova. Te mjere moraju uključiti prevencije: primarnu, sekundarnu i tercijernu. Prevenciji karcinoma, da bi bila djelotvorana, mora se pojaviti u više sektora i čitav životni vijek pojedinca (pristup životu mora biti unaprijedjen). Konkretno, potrebne su mjere za borbu protiv pušenje, kako bi se spriječio najveci uzročnik karcinoma. Zemlje moraju adekvatno ulagati u unapređenju zdravlja kroz aktivnosti koje podstiču zdrav način života i ograničiti početne pojave hroničnih bolesti. Posebnu pažnju treba posvetiti unapređenju ranog otkrivanje (na nivou stanovništvo) skrining programima za karcinom grlica maternice, dojke i debelog crijeva (kolona i rektuma), te osigurati ravnopravan pristup kvalitetnim i efektivnim tretmanima za sve pacijente unutar integriranog, zdravstvenog sistema.
Add comment