AKTIVNOST I OPTIMIZAM SU ČUVARI SRCA
I PORED ne tako male uloge genetskih faktora, životne navike su definitvno dominantni faktor rizika u razvoju kardiovaskularnih oboljenja.
Objašnjavajući genezu nastanka ovih bolesti u intervjuu za “Novosti” dr Marija Zdravković, kardiolog internista i direktorka Kliničko-bolničkog centra Bežanijska kosa, navodi da svakog dana od bolesti srca i krvnih sudova u našoj zemlji umre 140 ljudi:
– Loše životne navike koje su direktno povezane sa ovim neslavnim podatkom su pre svega pušenje, gojaznost i fizička neaktivnost, kao i nedostatak sna, stres i zloupotreba psihoaktivnih supstanci. Takođe, pacijenti koji već boluju od hroničnih bolesti poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, imaju povišene masnoće, u riziku su da obole od kardiovaskularnih bolesti, prije svega infarkta miokarda i mozga i srčane slabosti.
* Ima li istraživanja koje bi dalo odgovor šta je to što najviše doprinosi očuvanju zdrvlja srca?
– Ono što definitvno utiče na kardiovaskularni sistem u cjelini i njegovo očuvanje jeste prije svega fizička aktivnost. Kada smo fizički aktivni naše srce se zapravo odmara aktivno. Takođe, bitno je da se izbjegavaju negativne emocije i negativne misli. Optimalno okruženje i pozitivne emocije su izuzetno bitni za duži život i bolje zdravlje. Ishrana treba da bude uravnotežena, sa što više povrća i biljnih vlakana, pa tek onda i voća, uz izbjegavanje prostih šećera i masti, konzervirane hrane i drugih prerađenih namirnica. Obroci treba da budu manji, češći i pravilno raspoređeni, a takođe treba i izbjegavati kasne obroke i preskakanje doručka. To znači: bez prejedanja i pretjerivanja u jelu i piću.
Novosti (arhiva)
* Da li srce može da bude zdravo, a krvni sudovi bolesni i obrnuto?
– U početnim stadijuma to može da se desi, dok je još u toku faza bolesti u kojoj promjene na krvnim sudovima ne dovode i do značajnih promjena samog srčanog mišića. Upravo je ljekarska vještina da se i otkriju promjene na krvnim sudovima u tom trenutku, kada još nije došlo do oštećenja srčanog mišića.
* Tako je u teoriji, a šta viđate u praksi?
– To, nažalost, nije pravilo u kliničkoj praksi. Pacijenti obično dolaze sa već izmjenjenom funkcijom srca u manjoj ili većoj mjeri koja zahtjeva određeni tip lečenja. Naravno, postoji i grupa pacijenata koji imaju oboljenje srca bez značajnih promjena na krvnim sudovima. To može prije svega biti posljedica neliječene hipertenzije koja ostavlja “tragove” na srčanom mišiću, ali nije još kao komplikaciju dala značajnu koronarnu bolest. Takođe, to mogu da budu i različite vrste kardiomiopatija, u čijoj osnovi je dominantno proces koji nije vezan za patološke promjene krvnih sudova, već samog srčanog tkiva kao takvog.
* Koliko fizičke aktivnosti prija srcu? Jer, činjenica je da može da se pretjera.
– Zvanične preporuke su da je 150 minuta fizičke aktivnosti nedjeljno dovoljno za pozitivne efekte po kardiovaskularni i druge sisteme organa. Definitivno je preporuka da to bude što je češće moguće, ali u granicama koje subjektivno odgovaraju osobi. One koje već boluju od hroničnih bolesti ili poznate kardiovaskularne bolesti, kao i svi oni koji imaju više od 35 godina i do sada se nijesu bavili značajnom fizičkom aktivnošću, obavezno bi prije započinjanja te aktivnosti trebalo da se konsultuju sa svojim kardiologom o tome koji je to tip fizičke aktivnosti i intenzitet koji će njima najviše pogodovati.
* U kojoj mjeri se bolesti srca i krvnih sudova danas uspešnije liječe i šta je doprinjelo tome
– Posljednjih nekoliko decenija, usljed razvoja dijagnostičkih i terapijskih modeliteta, značajno je unapređenje lečenje kardiovaskularnih bolesnika i samim tim i poboljšana njihova prognoza. Danas, praktično, ne postoji kardiovaskularno oboljenje koje se ne može liječiti ili bar držati pod kontrolom, što interventnim, što farmakološkim putem. Značajan udio u produženju životnog vijeka ljudi definitvno čini savremeno liječenje i rešavanje kardiovaskularnih bolesti i verujem da će se ove metode i u budućnosti usavršavati.
Novosti.rs
