Zarazne bolesti ne poznaju granice, kazala je Pobjedi epidemiološkinja dr Milena Popović Samardžić iz Instituta za javno zdravlje, povodom informacije da su male boginje registrovane u Srbiji i Bosni i Hercegovini.
Odgovarajući na pitanje da li slučajevi u graničnim zemljama mogu da se posmatraju kao dodatnu opasnost od izbijanja epidemije malih boginja kazala je “apsolutno.”
Ona ističe da smo kroz pandemiju kovida-19 mogli naučiti koliko je brz prenos virusa ne samo među zemljama koje se graniče, već i sa kontinenta na kontinent.
“Pojava epidemije malih boginja u Rumuniji bila je alarm za Institut za javno zdravlje Crne Gore, a registrovani oboljeli u Bosni i Hercegovini i Srbiji su znak da se male boginje neminovno očekuju i na našem prostoru”, poručila je ona.
Epidemiolozi, Institut za javno zdravlje i zdravstvene vlasti već par godina unazad apeluju na roditelje da vakcinišu djecu MMR vakcinom kojom se sprečava obolijevanje od malih boginja. Ipak, broj nevakcinisane djece je veliki, a zasluge za to se mogu pripisati i antivakserskom lobiju koji zagovara teoriju da ta vakcina može da uzrokuje autizam. Bez obzira na to što je nauka utvrdila, a za što je priložen veliki broj radova i dokaza da nema povezanosti između te vakcine i autizma strah roditelja je i dalje veliki.
Institut za javno zdravlje upozorava da je broj vakcinisane djece u uzrastu do dvije godine i dalje vrlo nizak, a komplikacije u tom dobu mogu da budu opasne, čak i smrtonosne.
“To je uzrast u kome je infekcija virusom malih boginja u 30 odsto slučajeva povezana sa nekom od ozbiljnih komplikacija poput teške upale pluća, upale uha, zapaljenja mozga. Svakako, najteža komplikacija malih boginja, koja se razvija samo kod nevakcinisane djece, je zapaljenje mozga koje se zove supsklerozirajući panencefalitis, a razvija se najčešće sedam do 20 godina nakon infekcije virusom malih boginja i neminovno završava smrtnim ishodom”, upozorava dr Popović Samaradžić.
Prema statistikama IJZCG, obuhvat vakcinisane djece, rođene tokom 2022. godine, MMR vakcinom je tek 15,7 odsto.
“Od 7.267 djece, rođene tokom 2022.godine, MMR vakcinu je primilo samo 1.141, dok je čak 6.126 djece i dalje nevakcinisano”, upozorava ona.
Među djecom uzrasta do pet godina, dakle djeca rođena između 2018. i 2022. godine, MMR vakcinu je primilo 56 odsto. Dr Samardžić Popović precizira da od 37.540 djece, prvu dozu MMR vakcine primilo je 21.127 djece, dok je 16.343 i dalje nevakcinisano.
“Ako posmatramo vakcinalne obuhvate u starijim uzrastima, uočavamo da je ključni problem u Crnoj Gori odlaganje vakcinacije. Prvu dozu MMR vakcine među djecom uzrasta između šest i 18 godina, dakle djeca rođena između 2005. i 2017, primilo je 90 odsto djece, dok je drugu dozu primilo 81 odsto. Uočavamo da su nam najniži obuhvati u uzrasnoj dobi do dvije godine. Ova uzrasna dob je ujedno i najugroženija u slučaju epidemije malih boginja”, ističe ona.
Pobjeda
