03. jul – Urađena analiza zdravstvene zaštite u Crnoj Gori

Situaciona analiza zdravstvene zaštite, koju je uradio Institut za javno zdravlje, pokazuje da Crnoj Gori nedostaje oko 150 ljekara i preko 300 medicinskih sestara, dok postoji neusklađenost između kapaciteta bolnica i iskorišćenosti kreveta, kao i da četvrtina zaposlenih u bolnicama čine administrativni i nemedicinski radnici, piše Dan. – Obezbijeđenost stanovništva doktorima opšte medicine, specijalistima opšte medicine i specijalistima porodične medicine u Crnoj Gori, prema poslednjim podacima iz 2016. godine, u poređenju sa zemljama regiona i Evropske unije, je niska. Obezbijeđenost stanovništva doktorima medicine (sa specijalizacijom ili bez nje), na 1000 stanovnikau 2016. godini, niža je od zemalja EU i regiona. Potrebno je povećavati broj doktora medicine za 2-3 odsto godišnje u naredne četiri godine – ističe se u analizi. Prisutna je, dodaju, nejednakost po regionima i ustanovama u broju i strukturi zdravstvenih radnika, pa je neophodno unaprijediti proces planiranja zapošljavanja kadra i specijalizacija u skladu s procjenom sadašnjih i budućih potreba stanovništva za zdravstvenom zaštitom. – Sa obezbijeđenošću brojem postelja od 3,98 postelja na 1000 stanovnika, prema podacima iz 2016. godine, Crna Gora u poređenju sa zemljama regiona i zemljama EU zone, još uvijek ima nešto niži broj u odnosu na njih – navodi se u analizi Instituta. Iz Instituta upozoravaju da još uvijek nije definisan posteljni fond na akutni i hronični, što će biti potrebno uraditi u procesu reforme sekundarnog i tercijarnog nivoa zdravstvene zaštite. – Treba planirati povećanje posteljnog fonda prioritetno za zdravstvenu i palijativnu njegu. Stopa hospitalizacije je u 2017. godini bila 130,3 i viša je u odnosu na prethodnu godinu. Sa 3,79 postelja na 1000 stanovnika i uz korišćenje kapaciteta od 67,06 odsto (približno kao i u 2016) svakodnevno je u Crnoj Gori bila dnevno slobodna 791 postelja, od ukupno postojećih 2.403 – navode oni. Analizirajući indikatore funkcionisanja opštih bolnica primjećuje se niska iskorišćenost kapaciteta. U strukturi zdravstvenih radnika i saradnika u javnim zdravstvenim ustanovama, a prema stručnom obrazovanju, najviše je zaposlenih s višom i srednjom stručnom spremom (62,0 procenta), doktora medicine (26,68 odsto), doktora stomatologije (0,51 procenta), diplomiranih farmaceuta (0,12 odsto), ostalih zdravstvenih radnika i saradnika s visokom stručnom spremom (8,68 odsto). -Odnos broja postelja po ljekaru i medicinskoj sestri/ tehničaru, pokazuje neujednačenost po ustanovama i nivoima posteljnih kapaciteta. Bolnička zdravstvena zaštita predstavlja najskuplji segment zdravstvenog sistema na kojem se rješavaju najsloženiji zdravstveni problemi stanovništva, uz angažovanje brojnih, dijelom usko specijalizovanih kadrova i korišćenje skupe medicinske opreme. Kako je njeno funkcionisanje uslovljeno utroškom znatnih finansijskih sredstava, opravdan je svaki pokušaj da se ovi sistemi na svim nivoima što racionalnije koriste – ističe se u analizi. Analiza pokazatelja korišćenja bolničkih kapaciteta ukazuje da je njihov stepen iskorištenosti različit i po nivoima i po ustanovama. -Na osnovu podataka domova zdravlja za pružanje primarne zdravstvene zaštite u Crnoj Gori u 2017. godini angažovano je 420 timova izabranih doktora medicine (ID), odnosno 381 izabrani doktor za djecu i odrasle i 39 izabranih doktora za žene. Programom zdravstvene zaštite za 2017. godinu, planirano je da se u toj godini na primarnom nivou zdravstvene zaštite ostvari 2.457.511 pregleda izabranih doktora, a ostvareno je za 55 odsto više – navodi se u analizi. Iz Instituta navode da je prema nornativima u vanbolničkoj službi predviđeno da na 100 zaposlenih radnika medicinske struke kod ID medicine na primarnom nivou radi 20,7 uposlenih nemedicinske struke, odnosno u strukturi zaposlenih 82,86 odsto će biti medicinskih i 17,14 odsto nemedicinskih uposlenih, a u bolničkoj službi odnos medicinskog i nemedicinskog kadra će biti usklađen s evropskim i regionalnim iskustvom.