Univerzalna vakcina protiv gripe je nešto što naučnici dugo vremena pokušavaju stvoriti, ali ne uspijevaju jer virusi gripe brzo mutiraju. Međutim, jedna životinja iz udaljene Latinske Amerike može dati rješenje na ovaj problem. Možda je univerzalna vakcina protiv gripe ipak moguća.
Malo ljudi shvata da gripa i sekundarne infekcije usljed gripe predstavljaju veliku opasnost po zdravlje populacije, te da doprinose porastu smrtnih slučajeva. Najveća prirodna katastrofa u posljednjih 100 godina bila je epidemija tzv. španske gripe koja je počela u januaru 1918. a završila se u decembru 1920. U ovom periodu je od gripe oboljelo oko 500 miliona ljudi, a umrlo je između 50 i 100 miliona, što je bilo, u zavisnosti od procjena, 3-5% ukupnog stanovništva koje je tada življelo. Ova pandemija je zahvatila čak i udaljena područja, poput pacifičkih ostrva i Arktika. Pandemija je skratila prosječni život u SAD za 12 godina. Ova pandemija je interesantna i stoga što gripa obično ubija slabije – djecu, starije i imunokompromitovane osobe, ali gripa iz 1918. je bila smrtonosna po mlađe ljude, koji prije nisu obolijevali od gripe. Ipak, i pored svega ovoga, građani ne vjeruju da je vakcinacija protiv gripe najbolji mogući vid zaštite. U radu objavljenom u magazinu Science, grupa naučnika, predvođena istraživačima sa Insituta Scripps u La Jolli, te iz kompanije Jannsen u Holandiji i Belgiji, naučnici su opisali prve korake stvaranja univerzale vakcine protiv gripe koristeći se ličnim antitijelima lama. Naučnici su prvo vakcinisali lame protiv virusa gripa A i B, a potom u krvi životinja tražili antitijela. Određena antitijela u serumu krvi lama su bile male molekulske mase i naučnici su ih nazvali nanotijela odnosno, nano-antitijela (eng. nanobodies). Zatim su iz ovih nanotijela izdvojili jedan protein, multidomensko antitijelo MD3606, molekul koji se može uvući u prostore do kojih obična antitijela ne mogu. Potom su stvorili gen – šifru za stvaranje ovih superantitijela i pomoću bezopasnog virusa-vektora izvršili fuziju ovog antitijela i običnih ljudskih antitijela. Idući korak je bio ispitivanje efikasnosti ovih superantitijela na viruse u uslovima in vivo tj. na laboratorijskim životinjama – miševima u ovom slučaju. Miševi su dobili dozu ove nove vakcine i sjutradan su bili zaraženi virusom gripa, a nakon toga se pokazalo da su miševi bili otporni na čak oko 60 sojeva virusa. Ovaj tretman još nije ispitan na ljudima i moraće da čeka dozvole za faze testiranja koje uključuju ljude. Zbog toga se ne zna da li i koliko je često potrebno vršiti tzv. boostove vakcine – ponavljanja doza u cilju sticanja imuniteta niti koliko imunitet traje. Zanimljivo je da je ova vakcina djelotvorna i nakon infekcije tj. djeluje kao antiotrov. Međutim, moguće je i da ljudski organizam antitijela lama tretira kao antigene i napadne ih, što bi onemogućilo korištenje ovog pristupa u imunizaciji protiv gripe.
Add comment