Generalni direktor Direktorata za zdravstvenu zaštitu dr Mensud Grbović otvorio je Taiex radionicu “Jačanje kapaciteta za primjenu/implementaciju programa skrininga za rano otkrivanje zloupotrebe alkohola”. Kako je tom prilikom kazao, alkoholizam je definisan kao bolest ili poremećaj, pa ipak, u svakodnevnom životu smatramo ga samo „stilom života“.
– Kroz istoriju se oblikovao mentalitet u kom je pijenje nešto sasvim normalno, društvo je izgradilo niz običaja i navika tako da je pijenje alkohola ukorijenilo u svoju stvarnost kao običajnu pojavu a da, pri tome, ne vidi stvarnu sliku i posljedice koje alkoholizam ostavlja za sobom – objasnio je Grbović.
Prema njegovim riječima, na nivou društva alkoholizam obuhvata direktne i indirektne štete koje uključuju troškove medicinskog liječenja, gubitak produktivnosti zbog povećanog obolijevanja, oštećenje ili uništenje imovine i smanjenje prihoda zbog bolesti ili smrti.
– Procjenjuje se da troškovi uzrokovani alkoholizmom iznose između dva i pet odsto ukupnog bruto nacionalnog dohotka. Jedan od najznačajnijih socijalnih uticaja konzumacije alkohola se ogleda u kriminalu i nasilju što produkuje značajne troškove sektorima sudstva i policije. Štetna konzumacija alkohola predstavlja naročito ozbiljnu prijetnju za muškarce, a alkohol je vodeći faktor rizika za smrt muškaraca starosti između 15 i 59 godina, pretežno usljed povreda, nasilja i hroničnih oboljenja. U globalu, 6,2 odsto svih smrtnih slučajeva kod muškaraca može se pripisati alkoholu, nasuprot 1,1 odsto kod žena. Stopa ukupnog opterećenja uzrokovanog alkoholom je takođe viša kod muškaraca – 7,4 odsto, dok kod žena ova stopa iznosi 1,4 procenta. Stope apstinencije su mnogo niže kod muškaraca nego kod žena – istakao je Grbović.
On je objasnio da se o razmjerama štetne upotrebe alkohola u Crnoj Gori ne može govoriti pouzdano, jer nedostaju empirijski podaci o prevalenciji i obrascima upotrebe alkohola u opštoj populaciji, količini i vrsti alkohola koji se konzumira, percepciji konzumenata, zdravstvenim i drugim posljedicama upotrebe alkohola.
– Procjenjuje se da u Crnoj Gori ima oko 30.000 zavisnika od alkohola, a s obzirom na to da zbog alkoholizma jedne osobe pati još najmanje četvoro ljudi u njenom bliskom okruženju, to bi značilo da alkohol neposredno negativno utiče na život oko 120.000 ljudi u Crnoj Gori. Jedino je upotreba alkohola u populaciji adolescenata značajnije ispitana, sprovođenjem dva kruga internacionalnog ESPAD istraživanja. Rezultati ESPAD istraživanja među srednjoškolicima 2001. i 2008. godine kažu da je do 16. godine 74 odsto, odnosno 77 odsto mladih konzumiralo alkohol bar jednom u životu. Jedini podaci koji u Crnoj Gori postoje o konzumaciji alkohola kod odraslih potiču iz Ankete o mjerenju životnog standarda koja je sprovedena 2008. godine na populaciji stanovnika starosti preko 20 godina. Prema rezultatima ove ankete, jedan od četiri odrasla stanovnika pio je alkohol povremeno ili svakodnevno u 2008. godini. Od tog broja, više od jedne desetine pilo je svakog dana. Ukupna konzumacija čistog etil alkohola po glavi stanovnika godišnje u Crnoj Gori iznosi oko 12.8 litara – kazao je Grbović.
Add comment