Prof. dr med. sci Branislav Nestorović sa Univerzitetske dečje klinike u Beogradu učestvovao je 10. marta u predavanju „Nauka i priroda“ koje je u podgoričkom Hotelu „Ramada“ organizovao „Lifemedic“ iz Beograda. Govoreći o alternativama u liječenju atopijskog dermatitisa ili ekcema, Nestorović je ukazao na činjenicu da je ova bolest posljednjih godina postala epidemisjka, te da je učestalost obolijevanja sa 0,2 odsto iz sedamdesetih godina danas porasla na preko 20 procenata.
– Riječ je o jezivoj, ali vrlo jednostavnoj bolesti koja ima dvije osnovne karakteristike: kao prvo, poremećena je barijerna funkcija kože, koža ne funkcioniše dobro i propustljivija je nego što bi trebalo da bude, a kao drugo, javlja se svrab koji je nasljedan, urođen, i postoji nezavisno od samog ekcema. Čak i kad ekcem prođe, pacijenti su skloni češanju, imaju suvu kožu i probleme sa svrabom tokom cijelog života – objasnio je Nestorović.
Kako je kazao, pokazalo se da je glavni protein koji održava barijernu funkciju kože bjelančevina koja se zove filagrin.
– Riječ je o globularnom proteinu koji drži na okupu sva kolagena vlakna koja se nalaze u koži, kao što to čini, na primjer, malter. Kada imate mutaciju filagrina, odnosno neki njegov oblik koji je nasljedno promijenjen, tada koža postaje suva i njen gornji, masni sloj se gubi, nestaje funkcija barijere i preko kože se gubi velika količina tečnosti. Ono što je još gore je što alergeni preko takve kože veoma lako prodiru u organizam i tako dolazi do alergije. To je ta veza ekcema i alergije koju dugo nismo razumjeli – kazao je je dr Nestorović.
Prema njegovim riječima, standardna terapija za atopijski dermatitis su kortikosteroidi. Dugo se mislilo da je to prilično sigurna terapija koja može dugo da se koristi, ali posljednjih godina, kako je kazao, to nije slučaj.
– Prema rezultatima studija, glavni rizik za karcinom kože kod ekcema jeste upravo dugotrajna upotreba kortikosteroida. Priroda nam, međutim, uvijek daje alternativu, pa tako danas postoje preparati i kreme na biljnoj bazi koji podjednako dobro liječe ove bolesti bez neželjenih efekata kortikosteroida. Sastav tih preparata bazira se u najvećem dijelu na indijskim i kineskim biljkama, danas jako popularnim na Zapadu, koje u kombinaciji jedne sa drugima imaju efekat kortikosteroida, a nijesu jake kao sintetski kortikosteroidi pa su odlična alternativa kojom se izbjegavaju njihovi negativni efekti – kazao je Nestorović.
Dodajte komentar