Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore (CiNMED) je prošle godine primio 144 prijave sumnje na neželjeno dejstvo lijeka. Iz CiNMED-a su agenciji MINA kazali da je jedan od njihovih ciljeva povećanje broja dostavljenih prijava sumnje na neželjeno dejstvo lijeka, kao odraz bolje saradnje sa zdravstvenim radnicima i pacijentima na polju racionalne i bezbjedne primjene ljekova u Crnoj Gori. Kako su naveli, najviše žalbi se, zbog karakterističnog bezbjednosnog profila, obično odnosi na ljekove iz grupe L prema međunarodnoj Anatomsko-terapijsko-hemijskoj klasifikaciji ljekova (Antineoplastici i imunomodulatori) u koju spadaju ljekovi za liječenje malignih oboljenja.
Iz Instituta su kazali da se značajan udio prijavljenih neželjenih dejstava odnosi na ljekove koji se koriste za liječenje sistemskih infekcija.
-Značajan broj prijavljenih neželjenih reakcija odnosio se i na ljekove za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, što je u skladu sa podacima o potrošnji ovih ljekova i učestalosti kardiovaskularnih oboljenja u našoj populaciji – rekli su iz CiNMED-a.
Oni su naveli da su prethodnih godina u Crnoj Gori, kao i u drugim zemljama, najčešće zabilježene reakcije poput glavobolje, mučnine, povišene temperature, umora i osipa na koži.
Govoreći o bazi podataka o prijavljenim neželjenim dejstvima koja je dostupna javnosti, iz CiNMED-a su rekli da je od 2009. godine Crna Gora punopravna članica Programa Svjetske zdravstvene organizacije za internacionalno praćenje bezbjednosti primjene ljekova.
Kako su naveli, jedna od prednosti koje donosi članstvo u Programu je mogućnost razmjene informacija o bezbjednosti primjene ljekova sa više od 150 zemalja članica.
Iz CiNMED-a su rekli da su kreirali nekoliko publikacija koje na građanima razumljiv način obrađuju najznačajnije teme kada je u pitanju primjena ljekova – Vodič za pacijente, Šta je antimikrobna rezistencija, Falsifikovani ljekovi.
CiNMED je, kako su kazali, razvio različite načine na koje je moguće prijaviti sumnju na neželjeno dejstvo lijeka.
Govoreći o tome da li su postojeći zakoni i regulative dovoljni da zaštite građane od rizika povezanih s neželjenim efektima ljekova, iz CiNMED-a su rekli da nijedan lijek nije apsolutno djelotvoran, kao ni apsolutno bezbjedan.
-Tako da ne možemo očekivati primjenu ljekova bez ispoljavanja neželjenih reakcija. Ipak, poznato je da je većinu neželjenih dejstava moguće spriječiti pravilnom i racionalnom primjenom ljekova – pojasnili su iz CiNMED-a.
Oni su kazali da je uloga zdravstvenih radnika i farmaceutskih kompanija, kada je u pitanju bezbjedna primjena ljekova, definisana regulativom, koja je usaglašena sa praksom u zemljama Evropske unije.
Prema Zakonu o ljekovima, kako su naveli iz CiNMED-a, svaka farmaceutska kompanija koja je nosilac dozvole za lijek ima obavezu da u kontinuitetu prikuplja informacije o bezbjednosti ljekova za koje je odgovorna i da ih bez odlaganja dostavi Institutu.
-Sa druge strane, zdravstveni radnici takođe imaju obavezu praćenja i prijavljivanja sumnje na neželjene reakcije izazvane primjenom ljekova – rekli su iz CiNMED-a.
Oni su naveli i da pacijenti imaju mogućnost da, u direktnoj komunikaciji sa Institutom, podijele svoja iskustva u vezi sa terapijom koju koriste.
Sve to, kako su kazali iz CiNMED-a, ima za cilj pravovremenu detekciju eventualnih problema u vezi sa primjenom ljekova, kao i adekvatnu reakciju u slučaju potrebe.
Oni su savjetovali pacijentima i da vode računa o interakcijama kada uzimaju više ljekova istovremeno ili ljekove sa alkoholom jer to može povećati rizik od neželjenih dejstava.
IZVOR: MINA